U sklopu europskog projekta za zaštitu okoliša Hrvatska je pokrenula projekt očuvanja riječne kornjače, jednog od najugroženijih gmazova u ovom dijelu Europe. Njezin je opstanak vrlo važan za zdrava mediteranska močvarna staništa kojima se Hrvatska itekako može pohvaliti.

U Dubrovniku je u petak predstavljen projekt “Life for Mauremys – Riječna kornjača – očuvanje krovne vrste sredozemnih vlažnih staništa u Dubrovačko-neretvanskoj županiji”. Njegov je cilj očuvanje riječne kornjače (Mauremys rivulata) unutar područja Natura 2000 na jugu Hrvatske.

Riječna kornjača spada među najugroženije gmazove u ovom dijelu Europe. U Hrvatskoj gdje je strogo zaštićena vrsta, rasprostranjenost joj je ograničena na južni dio zemlje. Tamo obitavaju njezine četiri izolirane populacije koje predstavljaju sjeverozapadni rub areala vrste.

Premda riječna kornjača nastanjuje širok raspon slatkovodnih staništa, nedavnim je istraživanjima zabilježen drastičan pad brojnosti populacija u usporedbi s podacima iz 80-ih godina prošlog stoljeća.

U sklopu projekta poboljšat će se kvaliteta staništa riječne kornjače na lokacijama: delta Neretve, Gornji Majkovi, selo Prljevići, Konavosko polje te jugoistočni dio poluotoka Pelješca, tj. Stonsko polje. Najkritičnija je populacija riječne kornjače u Stonskom polju pa će se ona pokušati ojačati.

U Zoološkom vrtu Grada Zagreba provodit će se uzgojni program. Za uzgoj riječnih kornjača u Vrtu će se izgraditi i urediti poseban prostor te napraviti potrebni protokoli. Mladunci, izleženi u Zagrebu, bit će pušteni u obnovljeno i osigurano stanište riječne kornjače u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Ukupno je predviđeno da se u prirodu pusti 40 mladunaca.

Tijekom projekta iz staništa riječne kornjače uklanjat će se invazivne strane biljne i životinjske vrste, gnjezdilišta će se osiguravati od predatora, razvit će se novi tipovi mreža kako bi se smanjila smrtnost riječne kornjače prilikom usputnog lova, a u suradnji sa zemljoposjednicima reducirat će se invazivna poljoprivredna praksa.

Kroz radionice, seminare, edukacijske turističke i volonterske programe radit će se na podizanju svijesti javnosti o važnosti riječne kornjače kao krovne vrste za zdrava mediteranska močvarna staništa, poručuju iz Zoološkog vrta.

Glavni koordinator projekta LIFE for Mauremys (G.A.: 101071737) je Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a partneri su Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, Udruga Hyla, Hrvatske vode i Ustanova Zoološki vrt Grada Zagreba.

Projekt se financira kroz Program LIFE, instrument Europske unije namijenjen financiranju aktivnosti na području zaštite okoliša.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 2.131.407,11 eura od čega je 60 % sufinancirano sredstvima Europske unije (1.278.844,26 eura), a financiranje Fonda za zaštitu okoliša.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.