Ljepota je u oku promatrača, a neki promatrači su zgradu knjižnice u Prištini već tri puta uvrstili na popis najružnijih zgrada na svijetu. Britanski “The Telegraph” ju je 2011. stavio na treće mjesto na listi najružnijih zgrada, a prije tri godine zasjela je na neslavno prvo mjesto na stranici “Spotted by Locals”.
Druge ocjene govore da je ovo jedna od najposebnijih građevina u svjetskoj arhitekturi”, kaže Blerina Rogova Gađa, ravnateljica knjižnice čiji je spoj arhitektonskih stilova nesvakidašnji.
Dok je za većinu stanovnika s područja bivše Jugoslavije brutalistička arhitektura sasvim uobičajena pojava, za ostatak svijeta očito je to fenomen koji ih ne prestaje intrigirati.
Sa svojih 99 staklenih kupola, protkanih bijelim mrežastim okvirima i željeznim poklopcem, Nacionalna knjižnica Kosova i nakon 50 godina od izgradnje ostaje nezamjenjiv simbol Prištine.
Kupola predstavlja saće
Zgrada koju je projektirao hrvatski arhitekt Andrij Mutnjaković spaja različite povijesne elemente pod kupolom koja predstavlja saće.
“Ideja arhitekta bila je povezati grčko-rimsku arhitekturu s bizantskom arhitekturom ilirskih elemenata koji se mogu vidjeti, poput ilirske spirale i svih drugih obilježja koja su zamišljena i realizirana u okviru ovog objekta”, objašnjava Blerina Rogova Gađa, ravnateljica Nacionalne biblioteke Kosova.
Objekt knjižnice do sada je bio predmet mnogih kontroverzi. Jedna od njih je da se nalazi na popisu najružnijih zgrada na svijetu.
“Ova zgrada nije tako ružna kao što ljudi govore.” Mislim da ima svoju posebnost. Sagrađena je davno i sigurno ne zaslužuje taj epitet”.
Svojevrsni marketing?
“Dovoljno je ružno da te oči bole, ali što ćeš”, komentiraju neki.
“Mislim da nije sasvim ispravna formulacija da je ovo deseta najružnija zgrada na svijetu. Mislim da ima još puno zgrada koje bi se možda mogle kritizirati. Ali, da, to je možda relativno”, dodaju drugi.
U samoj ustanovi ocjenu da se radi o ružnoj zgradi smatraju svojevrsnim marketingom.
Delikatna forma
“Upravo je uvrštavanje ove zgrade na popis 10 najružnijih na svijetu donijelo još veću slavu zgradi Nacionalne knjižnice.” No ocjena da se radi o jednoj od najružnijih zgrada apsolutno nije točna. Građevina je delikatne forme. Druge ocjene govore da je ovo jedna od najposebnijih građevina u svjetskoj arhitekturi”, kaže Blerina Rogova Gađa, ravnateljica knjižnice čiji je spoj arhitektonskih stilova u najmanju ruku – nesvakidašnji.
Prva obnova knjižnice od njezina postojanja planirana je za iduću godinu, a Ministarstvo kulture za tu je namjenu izdvojilo šest milijuna eura.
Vjeruju da će se time povećati broj čitatelja kojih je u posljednje vrijeme sve manje, ali i stranih turista.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!