Prema novoj studiji, ljudski mozak ima dva odvojena načina obrade brojeva: jedan predstavlja sustav za broj četiri ili manje brojeve, a drugi predstavlja sustav za broj pet i veće brojeve.
Znanstvenici već dugo znaju da ljudi različito reagiraju kada se od njih traži da brzo razaznaju količine predmeta, ali do sada nije bilo jasno je li to stvarno dokaz dvaju diskretnih neuronskih mehanizama, objašnjavaju autori studije.
Kad se radi o četiri ili manje predmeta, obično možemo identificirati zbroj na prvi pogled, bez brojanja. I gotovo uvijek smo u pravu, piše Science Alert.
Ta je sposobnost poznata kao “subitiziranje”, izraz koji su skovali psiholozi prošlog stoljeća, a razlikuje se i od brojanja i od procjene. Odnosi se na neobičan osjećaj da odmah znamo koliko stvari gledamo, bez zbrajanja ili nagađanja.
Naime, ta sposobnost nestaje kada gledamo u pet ili više stvari. Ako se od nas zatraži da odmah kvantificiramo skupinu od sedam jabuka, primjerice, skloni smo oklijevati i procijenjivati, potrebno nam je malo više vremena da odgovorimo i još uvijek dajemo manje precizne odgovore.
Budući da naše sposobnosti subitizacije naglo nestaju za količine koje su veće od brojke četiri, neki istraživači sumnjaju da naš mozak koristi dvije različite metode obrade, specijalizirane za male ili velike količine.
“Međutim, ta je ideja do sada bila osporavana”, kaže koautor Florian Mormann, kognitivni neurofiziolog s Odjela za epileptologiju Sveučilišne bolnice u Bonnu.
“Također bi se moglo reći da u biti naš mozak uvijek procjenjuje, ali stope pogrešaka za manji broj stvari su toliko niske da jednostavno prolaze nezapaženo.”
Prethodna istraživanja koja su uključivala neke od autora nove studije pokazala su da ljudski mozak ima neurone odgovorne za svaki broj, s određenim živčanim stanicama koje se selektivno aktiviraju kao odgovor na određenu količinu.
Znanstvenici su otkrili da se neki neuroni aktiviraju uglavnom kada osoba vidi dvije stvari na hrpi.
Ipak, mnogi od tih neurona također se aktiviraju kao odgovor na nešto manje ili veće brojeve, primjećuju istraživači, sa slabijom reakcijom na količine koje su udaljenije od njihovog numeričkog fokusa.
“Moždana stanica za skupinu od sedam elemenata stoga također aktivira primjećivanje šest i osam elemenata, kaže neurobiolog Andreas Nieder sa Sveučilišta u Tübingenu. “Ista ćelija je još uvijek aktivirana, ali manje za pet ili devet elemenata.”
Ova vrsta “učinaka numeričke udaljenosti” također se pojavljuje kod majmuna, kao što je Nieder pokazao u prethodnim istraživanjima. Međutim, kod ljudi se to obično događa samo kada vidimo pet ili više stvari, što ukazuje na neku neotkrivenu razliku u načinu na koji identificiramo manje brojeve.
“Čini se da postoji dodatni mehanizam za brojeve manje od pet koji ove neurone čini preciznijima”, kaže Nieder.
Kada se trio-specijalizirani neuron aktivira, primjerice, on također inhibira neurone koji se obično aktiviraju kao odgovor na skupine od dvije ili četiri stvari. Neuroni za broj pet i veće brojeve očito nemaju ovaj mehanizam.
Kako bi istražili ovaj učinak, istraživači su u istraživanje uključili 17 pacijenata u Sveučilišnoj bolnici Bonn koji su se pripremali za operaciju mozga zbog liječenja epilepsije. U sklopu liječenja pacijentima su u sljepoočne režnjeve umetnute mikroelektrode.
“Uspjeli smo ih upotrijebiti za mjerenje reakcije pojedinačnih živčanih stanica na vizualne podražaje”, kaže autorica studije Esther Kutter, doktorandica u Mormannovoj istraživačkoj skupini.
Ispitanici su promatrali zaslon računala koji je pola sekunde prikazivao različit broj točkica. Nakon kratkog pogleda, istraživači su ispitanike pitali jesu li vidjeli neparan ili paran broj točkica.
Ispitanici su odgovarali brzo i točno za do četiri točkice, pokazalo je istraživanje, ne čineći praktički nikakve pogreške.
Međutim, kada se radilo o pet ili više točkica, i pogreške i vrijeme odgovora počeli su rasti zajedno s brojem točkica.
Ovo istraživanje nudi nove tragove o radu ljudskog mozga, kažu autori studije, otkrivajući važne pojedinosti o tome kako obrađujemo brojeve – i potencijalno pomaže objasniti zašto se neki ljudi muče s matematikom.
Više ovakvih istraživanja moglo bi poboljšati naše razumijevanje diskalkulije, primjerice, razvojnog poremećaja povezanog s lošim razumijevanjem brojeva i koncepata povezanih s brojevima.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!