Između 1974. i 1978. poznata primatologinja Jane Goodall dokumentirala je dugi i jezivi sukob dviju frakcija čimpanzi u nacionalnom parku Gombe u Tanzaniji. Sukob je postao poznat kao Rat čimpanzi u Gombeu ili Četverogodišnji rat.
Sličnosti s ljudkim ratovima
Neki su istraživači nelagodni s oznakom “rat”, ali za Goodall se sukob značajno razlikovao od nasilja koje se obično viđa među čimpanzama, piše IFLScience.
Usred žestokog nasilja, sukob je imao strukturu i karakter koji je bio nevjerojatno sličan ljudskim ratovima. Umjesto impulzivnih sukoba koji naliče pijanoj tuči u baru, sukob je bio definiran borbom za moć i nadmetanjem za resurse, što uvelike podsjeća na organizirane ljudske ratove.
Tijekom 1960-ih zajednica čimpanzi Kasakela činila se relativno ujedinjenom s manjim brojem sukoba u kojima su sudjelovali mužjaci. Dublje podjele su se krenule javljati početkom 1971. kada se zajednica labavo podijelila na dvije frakcije: sjevernu skupinu Kasakela i južnu skupinu Kahama. Dvije su frakcije počele provoditi manje vremena u međusobnom druženju, sve su se više razlikovale te su se podijelile na dva odvojena teritorija.
Događaj koji je obilježio početak sukoba je smrt starijeg alfa mužjaka što je dovelo do odabira novog alfa mužjaka Kasakele po imenu Humprey. No, suočio se s konkurencijom u vidu dvojice braće Hughom i Charliejem iz skupine Kahama. Druge čimpanze počele su se svrstavati ili uz Humphreya ili uz braću.
Prva krv prolivena je 7. siječnja 1974., kada je šest mužjaka Kasekela iz zasjede dočekalo jednog mužjaka Kahame dok je jeo sam. Sljedeće četiri godine obilježio je niz brutalnih i koordiniranih napada skupine Kasakela, koji su rezultirali sustavnim ubijanjem svih muških članova i nekih ženskih članova skupine Kahama. Skupina Kahama bila je efektivno uništena što je omogućilo Kasakeli da proširi svoj teritorij i steknu kontrolu nad preostalim pojedincima.
Posebno šokantan aspekt “rata” bio je ton nasilja. Doduše, agresija nije nepoznata čovjekolikim majmunima. Studije su pokazale da su čimpanze urođeno nasilne te da su njihove vještine koje uključuju nasilje igrale ulogu u njihovom evolucijskom uspjehu.
Međutim, ovaj sukob digao je stvari na drugu razinu.
Dehumaniziranje neprijatelja
“Bilo je to stvarno poput građanskog rata. Čimpanze jedne skupine su se prema drugoj ponašali na načine na koje nikada nismo vidjeli da postupaju s pojedincem iz vlastite zajednice”, rekla je Goodall u intervjuu za BBC Radio 4 2015. godine.
“Bilo je užasno. Žrtve bi tjerali da piju vlastitu krvi. Uvijali bi im udove kako bi ih pokušali otrgnuti. Zubima su trgali komadiće kože. To nikad ne biste vidjeli u borbi unutar zajednice”, dodala je.
“A najgore od svega je da su to bili pojedinci koji su skupa odrasli, putovali, hranili i igrali se. To je ono što ljudi rade: dehumaniziraju neprijatelja. To je ono što se događa u genocidu”, istaknula je.
Priroda sukoba među čimpanzama postavlja pitanja o tome ima li ratovanje “duboku evolucijsku povijest” ili je neugodan nusprodukt složenih društava. Ponekad se sugerira da je rat, barem onakav kakvog ga danas poznajemo, nastao iz sjedilačkih civilizacija i poljoprivrede, što je omogućilo uspostavljanje teritorija, snažno centralizirano vodstvo, zapovjedni lanac i naprednu tehnologiju.
Kad pogledamo čimpanze, vidimo da mnogi od najmračnijih aspekata ljudskog ratovanja nisu svojstveni samo našoj vrsti.
Od Rata čimpanza u Gombeu 1970-ih, zabilježeni su slični sukobi. Vrlo popularan Netflixov dokumentarac “Carstvo čimpanzi” prikazuje složene sukobe koji su izbili među čimpanzama u prašumi Ngogo u Ugandi, najvećoj skupini čimpanza za koje znamo.
Neki primatolozi pozdravili su film, iako neki tvrde kako je film nepotrebno dramatiziran kako bi se naglasila poruka.
Stručnjaci su također upozorili da se trebamo oduprijeti porivu da čimpanze označimo kao nemoralne životinje. Sugerirali su da narativ filma riskira ignoriranje činjenice da su čimpanze, iako sposobne za nasilje, složene životinje goleme emocionalne inteligencije, ljubavi i domišljatosti.
Pa opet, isto bi se moglo reći i za nas, zaključuje IFLScience.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!