Video "Hejt Sloveni", u kojem se pojavljuju Hristina Popović, Goran Bogdan i Severina, dio je kampanje protiv govora mržnje koju je pokrenuo magazin Buka iz Banjaluke.
Glavni i odgovorni urednik Buke Aleksandar Trifunović kaže za N1 da je u 24 sata ovaj video pogledalo dva milijuna ljudi i da je mnogo pozitivnih komentara i pohvala.
„Spot je za točno 24 sata, jučer u 9 sati je bila premijera, maloprije smo sabirali brojke, do sada je video pogledalo dva milijuna ljudi na različitim platformama. Nevjerojatna je količina pozitivnih komentara, čak i ispod samog YouTube videa, gdje je carstvo tog govora mržnje. Imamo zanemarljiv broj negativnih komentara, koji bismo mogli upotrijebiti u sličnom scenariju u budućnosti. Ali su uglavnom riječi podrške i hvale“, rekao je Trifunović.
VEZANA VIJEST
Kako je rekao, uspjeli su govor mržnje postaviti kao temu.
„Da ga ne ignoriramo, to nam je bio cilj, da ne ignoriramo tu količinu govora mržnje, već da se s njom uhvatimo u koštac. Postoji ta stalna uzrečica kod nas ‘pusti budale’ – ne, budale se ne smiju pustiti, mi moramo objasniti i sebi i drugima štetnost govora mržnje i to na brutalan način“, naglasio je.
Spot je, kao je rekao, jedna vrsta terapeutskog iskustva za sve nas.
„I Buka je godinama stalna tema govora mržnje, i mi smo izložili ta svoja iskustva u cijelu kampanju, očekivali smo mnogo, ali ne ovako pozitivne i masovne reakcije na spot“, kaže Trifunović.
Na pitanje je li se pokazalo da je „budala ipak manje, ali da su glasniji“, urednik Buke kaže: „Upravo to, i mi moramo izaći iz sfere anonimnosti i autizma osobnog, ne možemo živjeti u tim svojim malim svjetovima, gdje mislimo da u njima funkcioniramo sigurno, u staklenom zvonu. Jer nas zapljuskuju vijesti sa svih strana, a svim tim brutalnim nasiljima prethodio je govor mržnje. On se ne smije ignorirati, mora se reći da nismo za govor mržnje jasno i glasno“.
Mogu tebe ne zanimati te „budale“, ali posljedice govora mržnje ćeš osjetiti kad tad na svojoj koži, dodao je Trifunović.
Naglašava i da je blago Balkana što su nam jezici slični i možemo se razumjeti, a opet u komunikaciji koristimo ružne riječi.
„Mi se možemo razumjeti, način naše komunikacije može biti lagan, korektan, tolerantan, a mi biramo brutalan. Robujemo tim riječima koje čitamo na mrežama i čujemo u kafićima… A morali bismo komunicirati normalno, u granicama pristojnosti“, zaključio je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!