Gordana Kovačević, predsjednica kompanije Ericsson Nikola Tesla, gostovala je u Intervjuu tjedna u TNT-u kod Nataše Božić.

Govorila je kako se Ericsson Nikola Tesla nosio s krizom koju je uzrokovala pandemija koronavirusa.

“Ja uvijek kažem u najtežim krizama treba znati kako i pripremiti se unaprijed za krize koje će se događati, graditi organizacijsku kulturu, kvalitetu organizacije, snažan enterprise risk magement proces da se fokusirate na sve elemente koji su bitni da dobro poslujete u svim elemetima krize. Pandemija je na neki način ubrzala neke procese digitalne transformacije, primjerice učenje na daljinu. Bili smo prisiljeni da se ti procesi maksimalno ubrzaju.

Pandemija, dva jaka potresa, imali su zaista jako velik utjecaj na poslovanje svih pa i naše kompanije, ako tome dodamo ekonomske krize u zemljama u kojima poslujemo, pa političke krize, recimo Bjelorusija, ratni izazovi u Armeniji, to su sve tržišta na kojima mi radimo, to su bili izazovi koji su zahtijevali izuzetno veliki fokus organizacije. Zahvaljujući robustnosti kompanije uspjeli smo postići odlične rezultate, potpisali smo čak 16 strateških ugovora i to su uglavnom višegodišnji ugovori”, rekla je.

Govorila je i problemima s transportom i nestašicom sirovina:

“Stvaralo je probleme i nama, osobito u 2021. godini jer telekomunikacijski proizvodi i telekomunikacijska infrastruktura jako ovisi o čipovima i primijetili smo da su cijene čipova rasle, cijena tansporta, ali gledajući našu prilično dobru financijsku situaciju, mi smo prepoznali taj rizik i odlučili smo se u fazi prije toga da naručimo određene količine opreme, napravili smo zalihe. Kada želite riješiti jedan značajan problem, onda ga rješavate na taj način iako ni to nije najbolja varijanta, ali drugog izlaza nismo imali. Vidjet ćemo kako na optimalan način to rješavati u 2022. godini, a da našim kupcima i partnerima olakšamo tu situaciju”.

“Zaposlili smo 247 ljudi, a htjeli smo 600”

Govorila je i o nedostatku radnika te obrazovnom sustavu:

“Ja bih rekla, što se obrazvnog sustava tiče, treba se dogoditi značajna promjena. Mi kao najjača ICT kompanija u Hrvatskoj, mi imamo najviše software dizajnera imamo u našem centru i vi trebate kontinuirano zapošljavati nove ljude i nemamo ih dovoljno. U godini krize zaposlili smo preko 200 novih stručnjaka, ove godine 347 do rujna, plan je bio 600 do kraja godine, ali nismo supjeli. Taj proces, da mi čekamo da studenti završe fakultet, je nama izuzetno dugo i zato dajemo prilike i studentima. Ta brzina promjena je nevjerojatna.

S jedne strane, ako mi 500 stručnjaka moramo u jednoj godini zaposliti, a tu su i druge kompanije, a kapacitet u Hrvatskoj je oko 1500 STEM stručnjaka s FER-a, FESB, jedan dio mladih ljudi se odluči i otići van Hrvatske, onda je potencijal mnogo veći nego mogućnosti. Mislim da država taj program treba prilagoditi novim tehnologijama, nije dovoljno čekati da se srednjoškolci odluče otići na fakultete STEM područja, nego već od osnovne škole educirati djecu što je ICT, dati im mogućnosti da se sami igraju. Ovo je poziv svim stručnjacima u ICT-u da nam se pridruže, ali isto tako smo spremni i srednjoškolce primiti u kompaniju i kroz naše akademije uložiti dodatna sredstva u ubrzani razvoj novih digitalnih vještina”, kaže.

Što je s prekvalifikacijom, je li moguća?

“Zapravo ovisi o osobi, ne možete to generalizirati. Ljudi koji su fleksibilni, koji puno uče i ulažu u sebe, oni se mogu prekvalificirati i tvrtke će uložiti dodatan trud da se ta prekvalifikacija obavi jer nećemo imati drugog izbora. Cijela Europa ima manjak stručnjaka s ICT vještinama. Tako da će biti zapravo, ako se ne dogodi nešto kompletno drugačije i u smisli izobrazne i stravaranja novog znanja i prekvalifikacije, da će jedni drugima nasilno preuzimati stručnjake stvaranjem nekih uvjeta rada”.

Kako oni privlače nove i zadržavaju stare stručnjake?

“Plaće su jedan od ključnih elemenata i važan element koji osigurava egzistenciju no bitni su i svi drugi benefiti koji zaposlenici dobivaju u Ericssonu. To je briga za zdravlje, briga za djecu, mi maksimalno plaćamo neto 10.000 kuna, briga o djeci s posebnim potrebama i tu su nakande, briga za male obitelji, otvaramo vrata kompanije da djeca dolaze s roditeljima u firmu, tu su nagrade za dobre ideje, tu su kratkoročni bonusi, bonusi na godišnjoj razini, nagrade za kvalitetne projekte, dajemo trezorske dionice, dionice lojalnosti da se osjećaju da su vlasnici barem u malom obimu komapnije. Tu je čitav niz elemenata i cijelo vrijeme analiziramo i personaliziramo benefite koje će zaposlenicima osigurati bolji život”, objašnjava.

“Definirali smo jasna pravila ponašanja”

Upravo jedan njihov zaposlenik bio je prvi zaraženi koronavirusom u hrvatskoj, kako su organizirali rad u pandemijskim uvjetima?

“Zapravo u samom trenutku kada se pojavio prvi naš zaposlenik, koji je bio prvi u Hrvatskoj zaražen, to je bio velik izazov za nas iako smo mi i prije toga odmah definirali izuzetno snažan krizni stožer, na čijem sam ja čelu. Definirali smo jasna pravila ponašanja, osigurali sve što je potrebno za zaštitu zaposlenika u kratkom roku, osobito jer imamo puno zaposlenika koji rade na terenu, to nije samo maska, nego i odjela i ono što mislim da je najbitnije, jasna komunikacija. To je bilo kontinuirano s jasnim porukama, očekivanjima da osjete da su dio kompanije u bilo kojem trenutku, bilo kakvi psihološki razgovori, bilo da ne mogu organizirati rad od doma zbog male djece i da mogu računati na nas i da osjete da smo kompanija koja brine za zaposlenike.

Imamo kombinaciju rada od doma i u kompaniji, imamo preko 3400 zaposlenika, jedna naša kompanija kćer, gdje su stručnjaci koji kontinuirano moraju biti na terenu, tako da je njih 80% ili u kompaniji ili na terenu, u matičnoj tvrtki smo organizirali u smjenama i od doma i u kompaniji, blizu 50% zaposlenika radi u kompaniji, a ostali od doma. Mi smo definirali i program kako osigurati zaposlenicima i fizičko i mentalno zdravlje, angažirali smo stručnjake, imaju fizičke i mentalne vježbe”, rekla je.