Sile plime i oseke, u kombinaciji s valovitim strujama i preraspodjelom ledenih pokrivača na njenoj površini, uzrokuju da se brzina okretanja planete neznatno mijenja iz godine u godinu.
Upravo iz tog razloga i klimatske promjene usporavaju rotaciju planete Zemlje, prenosi Klix.ba.
“Savršeni” dan bi trebao imati 86.400 sekundi; 24 sata da se Zemlja okrene oko svoje ose, 60 minuta u svakom satu i 60 sekundi u svakoj minuti.
Ali, prividna preciznost ovih jednostavnih proračuna zanemaruje stvarnost planetarnih tijela.
Ovaj “savršeni” dan s ovakvim parametrima je izbačen 1967. godine s definicijom “nove sekunde”, izvedene iz vibracija atoma cezijuma unutar izuzetno preciznih atomskih satova.
Dvije sekunde, solarna i atomska, gotovo su potpuno jednake, ali u praksi to i nije tako.
Prijestupna godina 1972. godine, na primjer, trebala je imati 31.622.400 sekundi. Međutim, računajaći po atomskim sekundama, Zemljino puno putovanje oko Sunca trajalo je 31.622.401,14 sekundi.
Kao rezultat toga, dodane su dvije dodatne sekunde: prve “preskočne sekunde”. Jedan, 30. lipnja te godine, nadoknadio je zaostajanje; drugi je očekivao predstojeći dodatni. Dodan je u posljednju minutu posljednjeg dana u godini.
Neko vrijeme su prijestupne sekunde bile uobičajena pojava. Između 1972. i 2016. bilo ih je 27. Zbog postepenog ubrzanja Zemljinog okretanja koje je omogućilo solarnim sekundama da sustignu atomske, od tada ih više nije bilo.
Zapravo, u narednih nekoliko godina, istraživači Međunarodne službe za rotaciju Zemlje (IERS), tijela koje odlučuje kada bi prijestupne sekunde trebale pasti, možda će morati implementirati potpuno novu “negativnu preskočnu sekundu”.
Takva prilagođavanja su uznemirujuća perspektiva za organizacije koje se oslanjaju na savršeno mjerenje vremena. Ali nova studija sugerira da će im klimatske promjene kupiti dobrodošlo dodatno vrijeme.
U radu objavljenom u časopisu Nature, Duncan Agnew, geofizičar koji se zanima za mjerenje vremena, razdvojio je različite faktore koji uzrokuju ubrzanje Zemljinog okretanja.
Da bi to učinio, koristio je niz izvora podataka uključujući laserska mjerenja udaljenosti između Zemlje i Mjeseca, poremećaje Zemljine gravitacije i zapise drevnih pomračenja.
Djelomično su odgovorne za nedavno ubrzanje, zaključio je, struje koje se probijaju kroz rastopljenu jezgru Zemlje.
Otapanje polarnog ledenog pokrivača od kraja posljednjeg ledenog doba, prije 12.000 godina, također je učinilo da se Zemlja brže okreće.
Njihov kasniji nestanak omogućio je da se Zemljina kora vrati i postane sfernija. To je uzrokovalo ubrzanje u okretanju planete.
Agnew je također otkrio da efekti povlače u drugom smjeru.
Posljednjih desetljeća, klimatske promjene su smanjile ledene pokrivače Grenlanda i Antarktika, premještajući vodenu masu s kopna u oceane gdje se može preraspodijeliti.
Smanjenjem mase i na Grenlandu i na Antarktiku, smanjuje se njihova gravitacija, s neto efektom “guranja” vode od njihovih obala.
Voda izgubljena iz ledenog pokrivača Grenlanda na kraju se najprimjetnije nakuplja oko ekvatora i na južnoj hemisferi.
Suprotno, manje-više, vrijedi za vodu oslobođenu iz ledenog pokrivača Antarktika. Znanstvenici koji su pratili kako se sva ova vodena masa kreće od kopna do oceana, posljedično su pronašli pomak od polova prema ekvatoru.
To znači da se Zemljin struk “deblja”, kaže Jonathan Bamber, glaciolog. Učinak nije ogroman – mjeri se u milimetrima godišnje – ali je ipak dovoljan da izvrši “kočni efekt” na Zemljino okretanje.
Ni sekundu prerano
Upravo takva situacija, debljanje Zemljine kore i usporavanje kretanja, odgađa potrebu za negativnom prijestupnom sekundom.
Bez klimatskih promjena, trenutni trendovi sugeriraju da će IERS morati implementirati jedan u roku od samo dvije godine.
Proračuni Agnewa sugeriraju da imaju vremena do 2029. To vrijeme će omogućiti softverskim inženjerima koji pokreću sisteme koji se oslanjaju na preciznost atomskih satova da osmisle nove programe sposobne da izdrže negativnu prijestupnu sekundu.
Alternativno, kao što su neki sugerirali, IERS bi to vrijeme mogao iskoristiti da u potpunosti eliminira koncept.
Već je dozvoljeno da se solarne sekunde i atomske sekunde razlikuju za jednu sekundu. Proširivanje te tolerancije na jedan minut vjerovatno bi eliminisalo potrebu za prestupnim sekundama svih vrsta u narednim decenijama.
Za mjeritelje vremena širom svijeta, taj dan može biti najbliži savršenom koliko je to ikada moguće.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!