Kada slušamo glazbu iz naše mladosti, mnoge od nas obuzmu "valovi" nostalgije i lijepa sjećanja. Zašto je tomu tako?
Mnoge generacije raznih ljubitelja glazbe kažu da je glazba bila puno bolja dok su bili mlađi, no koji je razlog tomu?
“Nije da je glazba bila bolja kad smo (mi) bili mlađi; radi se o tome da glazba izaziva vrlo, vrlo snažne emocije,” rekla je dr. Rita Aiello, glazbena psihologinja na Sveučilištu New York za CNN.
Rita Aiello ispituje kako ljudi obrađuju glazbu i kako u glazba utječe na sjećanje i obrnuto.
Aiello se sjeća “Yesterday” Beatlesa i “People” Barbre Streisand kao svoje najdražih pjesama iz mladosti.
“Glazba je izuzetno moćan znak za sjećanje na ono što se dogodilo prije u našim životima”, rekla je.
Zašto glazba ima takvu moć?
“Glazba je epizodna”, rekao je dr. Robert Cutietta, profesor glazbe na Sveučilištu Južne Kalifornije.
“Umjetničko djelo možete samo pogledati i otići. Glazba pak ide u dio našeg mozga koji se zove epizodno pamćenje”, pojašnjava.
Prema studiji iz 1989. objavljenoj u Journal of Consumer Research, s nastavkom iz 2013. u časopisu Musicae Scientiae, ljudska sklonost popularnoj glazbi doseže vrhunac oko 23. godine, odnosno oko 19. godine. Prema najnovijem istraživanju iz 2022. glazbene preference pojedinaca vrhunac dosegnu u 17. godini.
“To je dio identiteta osobe”, rekao je Cutietta. “Tijekom tih godina, razvijamo se u to što jesmo, i vežemo se za glazbu.”
Cutietta, koji je rođen 1953., među svojim je najdražima naveo djela Beatlesa i dirigenta Leonarda Bernsteina. Ti su umjetnici pomogli oblikovati njegov glazbeni ukus kao tinejdžer.
Ova privrženost identitetu može biti razlog zašto osjećate manju povezanost sa suvremenom glazbom kako starite.
Emocije povezane s glazbom u tim godinama pomažu u stvaranju cjeloživotne veze sa sretnim i tužnim osjećajima koji se isprepliću – čak i nadopunjuju – prilikom slušanja pjesme.
Utisak glazbe
“Ako smo bili tužni slušajući pjesmu prije 20 godina, bit ćemo tužni i danas, ali s distancom od te tuge tako da postoji drugačiji osjećaj duševnog “bogaćenja” u iskustvu slušanja”, rekla je Aiello, ističući da “ tuga može biti početak radosti.”
Što ako o 1970-ima i 1980-ima razmišljate kao o svetom gralu “prave glazbe”, iako sva desetljeća sadrže dobre i loše pjesme?
To može biti zato što se sjećate izvođača, pjesama i albuma koji su vam bili značajni, a zaboravljate one koji nisu. “Postoje okolnosti koje su vam neke pjesme učinile posebno značajnima i sjećanja na te okolnosti će se vratiti dok budete slušali pjesme”, rekla je Aiello.
Te značajne pjesme još uvijek odzvanjaju u vama, dodaje Cutietta, zasjenjujući one zaboravljene.
“Svako doba ima užasne pjesme koje su postale veliki hitovi”, rekao je Cutietta. “Još uvijek su tu negdje u našem sjećanju, ali odlučili smo ih potisnuti. Naravno, izvući ćemo pjesme koje nam se sviđaju”, pojašnjava.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!