Kod nekih dijabetičara s naslagama na arterijama te se naslage u krvnim žilama smanje nakon što dodaju vino svojoj prehrani, sugerira novo istraživanje.
Istraživanjem su bile obuhvaćene 224 osobe s tipom 2 dijabetesa koje inače nisu pile alkohol i koje su nasumično raspoređene u tri skupine koje su bile na mediteranskoj prehrani uz čašu crnog ili bijelog vina ili čašu vode.
Kod 174 ispitanika koji su imali ultrazvučne snimke arterija 45 posto imalo je uočljive naslage na krvnim žilama na početku studije.
Dvije godine kasnije znanstvenici nisu uočili značajni porast naslaga kod ispitanika s ultrazvukom bez obzira na to jesu li pili vino ili vodu. No, među ljudima koji su na početku studije imali najviše naslaga na krvnim žilama na kraju studije uočeno je malo ali statistički značajno smanjenje tih naslaga kod onih koji su konzumirali vino, pišu znanstvenici u radu objavljenom u časopisu European Journal of Clinical Nutrition.
“Među pacijentima s dobro kontroliranim dijabetesom i malim rizikom alkoholizma uvođenje umjerene konzumacije alkohola u kontekstu zdrave prehrane očigledno je sigurno i može nešto malo smanjiti kardiometaboličke rizike”, kaže voditeljica studije Rachel Golan sa sveučilišta Ben-Gurion University u Beer Shevi.
“Naše istraživanje nije poziv svim pacijentima s tipom 2 dijabetesa da počnu piti”, kaže Golan.
pročitajte još
Kardiometabolički faktori rizika mogu povećati izglede za dijabetes, srčane bolesti ili moždani udar. U dodatku na naslage u arterijama drugi faktori rizika su povećani krvni tlak, povećana razina šećera u krvi, visoki kolesterol, pušenje, loša prehrana i sjedilački način života.
Neka ranija istraživanja povezala su umjereno konzumiranje vina ili drugog alkohola sa smanjenim rizikom od kardiovaskularnih bolesti kod inače zdravih ljudi kao i kod dijabetičara.
U sadašnjem istraživanju svi sudionici imali su najčešću formu dijabetesa tip 2 koji je povezan s pretilošću i starenjem i događa se kad tijelo više ne može proizvoditi ili koristiti inzulin kako bi pretvorilo šećer u krvi u energiju.
Ispitanici su bili u kasnim 50-im ili ranim 60-im godinama života i većina je imala višak kilograma. Između 65 i 70 posto uzimalo je lijekove za smanjivanje kolesterola i većina je uzimala lijekove za dijabetes.
Pacijentima je rečeno da budu na mediteranskoj prehrani koja uključuje mnogo voća, povrća, grahorica, integralnih žitarica i maslinova ulja, te peradi i ribe kao izvora proteina.
Sudionici su uz obrok popili i 150 mililitara vina ili vode. Ranija istraživanja povezala su mediteransku prehranu s gubitkom težine i smanjenim rizikom od srčanih bolesti te nekih karcinoma kao i boljim reguliranjem šećera u krvi kod dijabetičara.
Jedno od ograničenja studije je mogućnost da je korist od konzumiranja vina rezultat makar dijelom mediteranske prehrane. Druga loša strana je što su znanstvenici raspolagali ultrazvučnim snimkama krvnih žila tek dijela ispitanika a dvogodišnje istraživanje je možda i prekratko za proučavanje razmjera promjena u naslagama na krvnim žilama.
