Kineski svemirski laboratorij Tiangong-1 u nedjelju će izvan kontrole pasti na Zemlju.
Mjesto koje pritom gotovo sigurno neće pogoditi usamljena je točka na južnom Pacifiku koju je trebao pogoditi.
“Oceanski pol nepristupačnosti” ili Point Nemo, nazvan tako u čast podmorničkog kapetana iz romana Julesa Vernea, vodeno je groblje spremnika za gorivo od titanija i drugog viskotehnološkog krša.
Point Nemo najdalje je od kopna od bilo koje druge točke na svijetu: 2.688 kilometara od otoka Pitcairna na sjeveru, Uskršnjeg otoka na sjeverozapadu i otoka Maher, dijela Antarktike, na jugu.
PROČITAJTE JOŠ
“To je najprivlačnija lokacija za kontrolirano rušenje iz svemira jer stvarno nidgje u blizini nema žive duše”, kaže Stijn Lemmens iz Europske svemirske agencija (ESA).
“A slučajno se radi i o mjestu koje biološki nije vrlo raznoliko. Zato je to postalo svemirsko smetlište ili ljepše rečeno – groblje. Naročito kad su u pitanju svemirski teretni brodovi”, dodaje Lemmens.
Ondje je pokopano između 250 i 300 svemirskih letjelica, koje su većim dijelom izgorjele pri ulasku u Zemljinu atmosferu.
Daleko najveći objekt koji je s neba pao u Point Nemo bila je 2001. ruska svemirska postaja Mir, teška 120 tona.
“Zadnjih godina Rusi ondje rutinski ‘pokapaju’ svoje teretne brodove Progres, koji stalno idu gore-dole do Svemirske postaje”, objašnjava Lemmens.
Golema Međunarodna svemirska postaja (ISS) sa svojih 420 tona također imati sastanak sa sudbinom kod Point Nema 2024. godine.
U budućnosti će većina svemirskih brodova biti građena od materijala koji se tope na nižim temperaturama pa će biti manje vjerojatno da će bilo koji njihov dio preživjeti ulazak u atmosferu.
I NASA i ESA, na primjer, prelaze s titanija na aluminij u proizvodnji spremnika za gorivo.
Kina je Tiangong-1, svoj prvi svemirski laboratorij s posadom, lansirala 2011. godine. I on se trebao kontrolirano srušiti u Tihi ocean, ali su kineski inženjeri izgubili kontrolu nad postajom prije dvije godine. Tako je osam tona težak Tiangong počeo ponirati po svom.
Razloga za zabrinutost nema. Vjerojatnost da neki dio Tiangonga preživi ulazak u atmosferu i pogodi nekoga zanemarivo je mala, manja od jedan naprema 12 bilijuna, tvrdi ESA.
“Nemo”, usput budi rečeno, na latinskom znači “nitko”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.