Srce je iznimno efikasan organ koji pumpa točno onoliku količinu krvi koliko je tijelu potrebno - ni više ni manje. Suprotno bi bilo trošenje energije, kaže dr. Karl Stangl, šef kardiološkog odjela berlinske bolnice Charite.

Vaše srce ima prilično nezahvalan posao. Mora neprestano raditi da bi vas održavalo živim, ali najčešće ga niste svjesni. Osim, naravno, ako vas netko ne pokuša opljačkati ili ste upravo pretrčali 50 metara da uhvatite tramvaj ili se spremate prvi put poljubiti nekoga stvarno posebnog. Tada srce udara tako brzo i tako glasno da vam se čini kako će vam iskočiti iz grudi.

Treba li se zbog toga zabrinuti? Vjerojatno ne, kažu stručnjaci. 

Srce je iznimno efikasan organ koji pumpa točno onoliku količinu krvi koliko je tijelu potrebno – ni više ni manje. Suprotno bi bilo trošenje energije, kaže dr. Karl Stangl, šef kardiološkog odjela berlinske bolnice Charite. 

Ali kada osjetite strah, počinje evolucijski odgovor. Vaš autonomni živčani sustav, koji kontrolira automatske tjelesne funkcije, tada aktivira reakciju “bori se ili bježi” i tijelu omogućuje navalu energije za suočavanje s pretpostavljenom opasnošću. 

Nadbubrežne žlijezde u tom trenutku u krvotok otpuštaju adrenalin. Srce zbog toga kuca brže i pumpa više krvi u organe i mišiće. Drugim riječima, srce juri, a vi ga ne možete kontrolirati. 

“Autonomni živčani sustav ne zove se ‘autonomnim’ bez razloga”, kaže Stangl. Naglašava kako nema ništa loše u tome da srce s vremena na vrijeme pumpa više krvi. “Zdrav organizam to neko vrijeme podnosi bez problema”. 

Ali ako srce iznenada ubrza bez očita razloga, Stangl savjetuje odlazak na hitnu. “Takva aritmija se treba dokumentirati i liječiti”, a liječnik će ustanoviti uzrok.

U rijetkim slučajevima, napominje Stangl, palpitacije mogu biti i simptom ozbiljne bolesti srca.