Besane noći, znojni dlanovi, bolovi u želucu sve više muče znanstvenike NASA-e kako se njihova 993 milijuna dolara vrijedna letjelica Mars InSight približava Crvenom Planetu. Veliko i dramatsko finale očekuje se večeras.
InSightova misija je ‘slušanje’ potresa i podrhtavanja na Marsu kako bi znanstvenici mogli otkriti njegove unutarnje tajne i shvatiti kako je nastao, što bi trebalo pomoći spoznajama o formiranju drugih stjenovitih planeta poput Zemlje.
Bespilotna letjelica lansirana je prije sedam mjeseci i to je NASA-in prvi pokušaj da stigne do Marsa nakon slijetanja rovera Curiosity 2012. godine.
Iako su pokušavali i drugi, NASA je dosad jedina svemirska agencija koja je uspjela stići do Marsa. U svoje robotske misije mnogo ulaže jer se nada da će njima otvoriti put za prve ljudske istraživače u 2030-im godinama.
It’s almost time! In less than 15 hours, I’ll plunge through the #Martian atmosphere. But before I do, my team tweaked my flight path one last time to ensure I’m on track for my #MarsLanding tomorrow. Read: https://t.co/6ekCBE2vUW pic.twitter.com/HiejIwCoHb
— NASA InSight (@NASAInSight) November 26, 2018
“Nikad ne uzimamo Mars zdravo za gotovo. Mars je težak”, rekao je jedan od američkih znanstvenika Thomas Zurbuchen.
Napeta drama ulaska u Marsovu atmosferu, spuštanja i slijetanja počinje u 20.40 sati po srednjoeuropskom vremenu. U tom će trenutku nervoza u NASA-inom laboratoriju za propulzivni pogon Pasadeni biti na vrhuncu.
Budući slijed događaja, koji u Pasadeni zovu “šest i pol minuta totalne panike”, odavno je potpuno programiran.
Brzinom većom od metka (19.800 km/h) InShigt će uletjeti u ‘paklenu’ Marsovu atmosferu. Njegovi štitovi će se usijati na temperaturi od 1.500 stupnjeva Celzija. Radio signal će nakratko biti izgubljen.
Nakon što letjelica ‘preživi’ ulaz u atmosferu, toplinski štit će biti odbačen. InSight će potom izbaciti tri noge za slijetanje i padobran.
“Bit će malo slobodnog pada, što me aposlutno užasava”, kaže projektni inženjer Tom Hoffman.
Tada će se uključiti InSightovi potisnici koji će 365 kilograma tešku letjelicu, prije nego što dodirne površinu, usporiti na brzinu od oko osam kilometara na sat.
Pošto na Zemlji nema ‘joysticka’ kojim se letjelicom upravlja, znanstvenici nemaju načina intervenirati ako nešto pođe po zlu.
“Istovremeno sam potpuno miran i potpuno živčan. Učinili smo sve što smo mogli da zajamčimo uspjeh, ali nikad ne možete znati što se sve može dogoditi”, rekao je Hoffman.
Kada prvi signal stigne, a predviđeno je da to bude u 21.01 po srednjoeuropskom vremenu, svi se nadaju da će InSight biti neoštećen i uspravan.
Zurbuchen kaže da se radi o jedinstvenoj letjelici jer su njezinim uređajima i instrumentima doprinijele mnoge europske svemirske agencije.
Francuski nacionalni centra svemirskih istraživanja (CNES) napravio je instrument za seizmička ispitivanja. Njemački svemirski centar (DLR) osigurao je svrdlo koje može bušiti do pet metara dubine, dublje nego ijedan instrument prije. Svoj su obol dali i znanstvenici s fakulteta i instituta iz Španjolske, Poljske, Švicarske i Velike Britanije.
Svim će se tim uređajima proučavati geološki procesi na Marsu pomoću kojih se može mnogo naučiti o Marsovoj unutrašnjosti i njegovu postanku.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
