
Više od 40 posto svjetskih termoelektrana na ugljen posluje s gubitkom zbog visokih troškova goriva, a do 2024. godine taj bi se udio mogao približiti razini od 75 posto prema procjenama iz izvješća savjetodavne kompanije Carbon Tracker.
Institucionalni investitori učestalo prodaju udjele u kompanijama koje u proizvodnji energije koriste fosilna goriva zbog rizika gubitka vrijednosti s obzirom na postrožene standarde emisija štetnih spojeva i pojeftinjenje energije iz obnovljivih izvora.
U kompaniji za intelektualne usluge sa sjedištem u Londonu Carbon Tracker (CT) analizirali su profitabilnost 6.685 termoelektrana širom svijeta, koje čine 95 posto ukupnog operativnog kapaciteta i 90 posto kapaciteta u izgradnji.
Analiza je pokazala da 42 posto globalnih kapaciteta termoelektrana već sada nije profitabilno.
Od 2019. godine manji troškovi u sektoru obnovljivih izvora, propisi o onečišćenju zraka i cijene ugljena dodatno će pojačati troškovni pritisak na termoelektrane na ugljen te će do 2040. godine čak 72 posto njih bilježiti negativan novčani tok, procjenjuju u CT-u.
Njihovo izvješće pokazuje i da će do 2030. godine biti jeftinije graditi nova postrojenja pogonjena snagom vjetra i Sunčeve energije nego nastaviti proizvodnju u 96 posto postojećih ili planiranih postrojenja na ugljen.
"Naša analiza pokazuje da najjeftniji energetski sustav bez uporabe ugljena valja smatrati ekonomski neizbježnim, a ne tek tankoćutnim čistim i zelenim rješenjem", rekao je koautor Carbon Trackerova izvješća Sebastian Ljungwald,.
U nedjelju će se u poljskim Katowicama, gradu koji zbog ugljena i ruda spada među najzagađenije u Europi, sastati 195 predstavnika zemalja kako bi se dogovorila pravila za Pariškog sporazuma o smanjenju emisija ugljičnog dioksida.
Širom svijeta ulažu se napori da se zaustavi globalno zatopljenje pojačanom upotrebom obnovljivih izvora energije i smanjenim sagorijevanjem fosilnih goriva poput ugljena i nafte u proizvodnji energije, ali emisije štetnih plinova još uvijek rastu.
Prema izvješću Ujedinjenih naroda iz listopada, udio energije dobivene iz ugljena u ukupnoj proizvodnji energije trebalo bi do 2050. smanjiti ispod razine od dva posto kako bi povećanje globalne temperature ostalo unutar sigurnih granica.
Vlade nekoliko gospodarstava ovisnih o ugljenu morat će birati između zatvaranja postrojenja koja koriste ugljen odnosno subvencioniranja proizvodnje ugljena i cijena električne energije s jedne i povećanja cijena energije kako bi proizvodnja iz ugljena bila održiva s druge strane, što bi naštetilo potrošačima i potkopalo konkurentnost, upozoravaju u Carbon Trackeru.
Postupnim napuštanjem ugljena na svjetskoj razini do 2040. godine izbjegao bi se rizik pada vrijednosti imovine za nekih 267 milijardi dolara, ističu autori izvješća.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare