Dostupne i jeftine nove droge velika su javnozdravstvena prijetnja u Hrvatskoj, osobito među mladima koji traže svoj identitet i pokušavaju na taj način doći do zabave, s posljedicom teških zdravstvenih komplikacija, upozoreno je u srijedu na simpoziju o novim psihoaktivnim tvarima.
U protekle dvije godine u Europi je zabilježeno 800 ozbiljnih zdravstvenih komplikacija povezanih uz konzumaciju novih psihoaktivnih tvari, a u Zagrebu je prije nekoliko godina 15-godišnjak s dišnim problemima preminuo nakon uzimanja osvježivača zraka, istaknuo je psihijatar i saborski zastupnik Ivan Ćelić na simpoziju koji je održan u organizaciji zagrebačkog Gradskog ureda za zdravstvo i Klinike za psihijatriju Vrapče.
Sve veća prisutnost novih droga među mladima od 12 do 17 godina
Simpozij je okupio vrhunske stručnjake koji se bave istraživanjem, prevencijom i djelovanjem psihoaktivnih tvari, a oni su upozorili na sve veću prisutnost novih droga u Hrvatskoj, pogotovo među mladima od 12 do 17 godina starosti.
Nove psihoaktivne tvari nastale su kao alternativa uobičajenim ilegalnim drogama pri čemu imitiraju učinke poznatih droga. Radi se o velikom broju novih tvari, čak 740 novih psihoaktivnih tvari je u optjecaju od 2017., a smatra se kako se svake godine još otprilike dodatnih 250 tvari pojavi na tržištu.
Glavno sredstvo preprodaje novih droga je internet iako se nove psihoaktivne tvari mogu naći i u proizvodima koji se legalno prodaju na tržištu, te se koriste kao osvježivači zraka ili u poljoprivredi.
Legalna zamjena za klasične droge
Psihoaktivne tvari zapravo su legalna zamjena za klasične droge, a kolika je njihova raširenost najbolje pokazuje podatak da na jednog novog ovisnika o heroinu dolaze čak tri nova ovisnika o psihoaktivnim tvarima.
Među njima su najrašireniji sintetski kanabinoidi koji oponašaju učinak marihuane, a nikad se točno ne zna točan sastav tog praha koji se proizvodi u kineskim laboratorijima, rekao je Ćelić.
Naime, dovoljno je promijeniti jedan atom na psihoaktivnoj tvari da ona više nije na popisu zabranjenih tvari i kao takva je legalno dostupna na tržištu sve dok ne dođe do ozbiljnih zdravstvenih komplikacija – psihomotornog nemira, paničnih napadaja, tjeskobe, depresivnih stanja sa suicidalnim mislima, pa i psihotičnih stanja s halucinacijama. Osobito je problematična depresija respiratornog sustava koja može dovesti do zakazivanja dišnoga sustava i smrti.
Jeftine su i nabavljaju se preko interneta
Najveći je problem što su to relativno dostupne tvari, jeftine i može ih se nabaviti preko interneta. Obično se konzumiraju tijekom vikenda na zabavama.
Ćelić kao posebnu opasnost navodi što se neke od njih uzimaju intravenski, što dovodi do porasta broja oboljelih od hepatitisa C i HIV-a.
O osvježivačima zraka kao novoj ubojitoj drogi među mladima izlaganje je održala Katarina Dodig Ćurković sa Zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju KBC Osijek, istaknuvši da su upravo u Osijeku protekle godine osvježivači bili veliki problem.
“Te tvari stvaraju dramatične kliničke slike kod adolescenata. Roditelji nemaju pojma da su ti osvježivači sredstva kojima se njihova djeca potencijalno mogu ubiti”, rekla je Dodig Ćurković.
Upravo je ove godine u Osijeku drastično porastao broj djece koja su završila na psihijatriji zbog upotrebe novih psihoaktivnih tvari, a u najvećem riziku izloženi su adolescenti od 12. do 17. godine.
Djecu pronalaze na ulici u besvjesnom stanju
Lani su u Osijeku su zabilježena dva slučaja intoksikacije adolescenata novim psihoaktivnim sredstvima, a do polovice ove godine bilo je već 16 slučajeva.
Takvu djecu pronalaze na ulici u besvjesnom stanju, pa ih hitna pomoć odvodi na pedijatriju i konačno na psihijatriju zbog problema s agresijom, halucinacijama i dezorijentacijom.
Ona imaju snažan poriv nešto naprave sebi, ali i drugima. Od somatskih simptoma imaju snažnu bol u prsima, ubrzani rad srca i gušenje.
Problem je i što ta djeca zapostavljaju školske obaveze, bježe od kuće, odsutni su do ranih jutarnjih sati, a roditelji ne znaju što se s njima događa. Ne funkcioniraju ni u radnom, niti u obiteljskom i društvenom okruženju, kaže Dodig Ćurković.
Adolescenti nove droge najčešće uzimaju na prijelazu iz osnovne u srednju školu, u razdoblju kada su pod velikim stresom zbog prilagodbe novim uvjetima života.
“Smatraju da će ih to opustiti i da će biti ‘cool’ s nečim što zapravo uopće nije ‘cool'”, ističe osječka psihijatrica.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
