Institut Ruđer Bošković (IRB) i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ) ovih su dana potpisali sporazum o suradnji na programima učenja hrvatskog jezika za inozemne znanstvenike na IRB-u.
Rezultat je to priljeva stranih znanstvenika na ovaj najveći znanstveni institut u Republici Hrvatskoj (RH), koji se zahvaljujući ostvarenim rezultatima u znanstvenoj produkciji, privlačenju mladih znanstvenika i istraživača, povlačenju sredstava iz fondova Europske unije (EU) te suradnji s industrijom pozicionirao kao vodeća znanstvenoistraživačka institucija u Hrvatskoj te strateški partner Vlade RH, priopćeno je iz Instituta Ruđer Bošković u četvrtak.
”Uspješne zemlje i ekonomije diljem svijeta posljednjih se nekoliko godina intenzivno se okreću prema gospodarstvu utemeljenom na znanju čime se povećava i globalna potražnja za znanstvenicima i istraživačima. Sustavi znanosti i inovacija općenito se šire, dok demografske promjene u nekim zemljama dovode do smanjenog ‘priljeva mozgova’. Nažalost, u Hrvatskoj se u posljednjih 20-ak godina bilježi trend odljeva mlađeg i visokoobrazovanog stanovništva, što potvrđuju i podaci Eurostata iz svibnja ove godine.1 U takvim uvjetima privlačenje i zadržavanje stručnog kadra, a posebno mladih istraživača postaje jako veliki izazov, čak i za institute veličine IRB-a.” – objašnjava ravnatelj dr. sc. David M. Smith.
Ovaj stožerni znanstveno-istraživački institut u RH trenutno raspolaže ljudskim kapitalom od 906 zaposlenika, od čega je gotovo 60 posto znanstvenika i istraživača. Ukupno je zaposleno 446 doktora znanosti, dok je udio doktorica znanosti viši od hrvatskog, pa čak i europskog prosjeka i iznosi 58 posto2.
‘Priljev mozgova’ na IRB
Prema broju prijava koje pristižu na natječaje za pojedino upražnjeno radno mjesto, lako se može zaključiti da je IRB jedan od najpoželjnijih poslodavaca za mlade znanstvenike u Hrvatskoj. Tako je, primjerice, 2016. godine na IRB-u bilo zaposleno ukupno 134 doktoranda i poslijedoktoranda, 2017. godine 140, dok je u 2018. godini zabilježen rast od čak 49 posto s brojkom od ukupno 209 zaposlenih doktoranada i poslijedoktoranada.
Također, u posljednjih nekoliko godina IRB bilježi pozitivan trend rasta inozemnih znanstvenika i istraživača kojih je trenutno zaposleno trideset i petero. Od toga ih je čak trinaestero stalno zaposlenih, a troje vodi vlastite istraživačke grupe i laboratorije.
Svi ovi pokazatelji rezultat su sustavne strategije IRB-a prema jačanju izvrsnosti te korištenju sredstava iz fondova EU, posebno u slučaju iskorištavanja mogućnosti zapošljavanja koje se nude iz Europskog socijalnog fonda u sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali (OPULjP).
Partnerstvo s Institutom za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Upravo zahvaljujući rastućem broju inozemnih znanstvenika, IRB i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje ovih su dana potpisali Sporazum o međuinstitucionalnoj suradnji na održavanju programa učenja hrvatskog jezika za inozemne znanstvenike na IRB-u.
”Inicijativa za organizacijom programa učenja hrvatskog jezika motivirana je iskustvom znanstvenika IRB-a koji su po povratku s usavršavanja u inozemstvu često naglašavali kako im je ovakvo organizirano učenje jezika od strane institucije na kojoj su boravili bilo korisno. Potaknuti dojmovima naših ‘Ruđerovaca’ kao i potrebama te interesom stranih znanstvenika na IRB-u pokrenuli smo ovaj program.” – objašnjava dr. Smith.
”Rado smo prihvatili inicijativu ‘Ruđera’ da znanstvenici Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u sklopu međuinstitucionalne suradnje organiziraju učenje hrvatskoga jezika za inojezične znanstvenik IRB-a. Držimo da je i to jedan od načina promidžbe ljepota i vrednota hrvatskoga jezika, čija je sustavna skrb temeljna djelatnost Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.” – zaključio je dr. sc. Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Uspješna 2018, godina, budućnost donosi investiciju od 72 milijuna eura
Brojke o priljevu znanstvenika na IRB pričaju uspješnu priču o 2018. godini koja je bila u mnogočemu izazovna i zahtjevna, ali i vrlo uspješna za ‘Ruđerovce’. Naime, povrh ‘priljeva mozgova’, samo je u ovoj godini IRB ugovorio preko milijun i pol eura iz različitih međunarodnih projekata i fondova EU i to kroz 4 projekta iz programa OBZOR 2020, 4 projekta financirana iz strukturnih fondova, kao i 3 projekta iz programa INTERREG. Ne smijemo zaboraviti na 30 projekata Hrvatske zaklade za znanost vrijednih preko 4 milijuna eura te priljev od gotovo 2 milijuna eura komercijalnih ugovora s partnerima iz gospodarstva.
”Očekujemo da će kapitalni strukturni projekt IRB-a ‘Otvorene znanstveno-infrastrukturne platforme za inovativne primjene u gospodarstvu i društvu’ (O-ZIP) pozitivno utjecati na privlačenje sredstava iz europskih programa za znanstvena istraživanja, kao što je program ‘Horizon Europe’, koji će također imati direktan utjecaj na nova zapošljavanja. Naposljetku, očekujemo da će projekt O-ZIP omogućiti IRB-u da ostvari značajan prihod iz komercijalnih aktivnosti, a koji će se moći iskoristiti za poticanje dodatnog zapošljavanja stručnog i znanstvenog osoblja.” – naglašava dr. Smith.
Podsjetimo se, u 2019. godini ‘Ruđer’ očekuje kapitalnu investiciju od 72 milijuna eura pokretanjem projekta O-ZIP. Prvo je to značajno ulaganje u infrastrukturu IRB-a od njegovog osnivanja. Realizacija ovog stožernog strukturnog projekta napokon će znanstvenicima IRBa omogućiti izvrsne uvjete za rad kakve odavno imaju njihovi kolege na prestižnim međunarodnim institucijama.
”Time se stječu uvjeti za postizanje još boljih rezultata i snažnije međunarodne prepoznatljivosti Instituta, kao i za još značajnije angažiranje inozemnih znanstvenika, ali i povratak naših eminentnih znanstvenika iz inozemstva.” – zaključio je dr. Smith.
