Prije pedeset godina američki astronauti Neil Armstrong i Buzz Aldrin postali su prvi ljudi u povijesti koji su kročili na Mjesec, događaj koji je na televiziji gledalo pola milijarde ljudi.
Njihov lunarni modul “Orao” sletio je na Mjesec 20. srpnja 1969. u 18,18 sati po srednjeeuropskom vremenu.
Tek nešto više od šest sati kasnije, Armstrong je zakoračio lijevim stopalom na površinu Mjeseca i obznanio: “Ovo je mali korak za čovjeka, ali veliki iskorak za čovječanstvo”.
NASA se već nekoliko tjedana priprema za obilježavanje 50. godišnjice organiziranjem izložbi i događaja širom svijeta, osobito u Svemirskom centru Kennedy u blizini rta Canaveral, na Floridi i u Svemirskom centru Johnson u Houstonu.
U subotu će potpredsjednik Mike Pence održati govor u Svemirskom centru Kennedy odakle su Armstrong, Aldrin i treći član posade Michael Collins poletjeli. Sva trojica rođena su 1930.
Pence je šokirao industriju u posljednjem velikom govoru u ožujku kada je smanjio rok za povratak ljudi na Mjesec za četiri godine, s 2028. na 2024. godinu.
U tom napetom ozračju slavi se godišnjica epohalne misije Apollo 11 nakon što je predsjednik Donald Trump javno propitivao planove NASA-e o povratku na Mjesec kako bi se testirala tehnologija za Mars.
“Svijet u mom prozoru”
Collins (88), najaktivniji među živim veteranima Apolla 11, često iznosi poetske uspomene na misiju.
Rekao je u četvrtak u Washingtonu da Mjesec izbliza ostavlja bez daha, ali je pogled na Zemlju taj koji mu se urezao i oblikovao njegovu perspektivu.
“Kada smo pogledali na Mjesec, vidjeli smo fenomenalnu sferu”, rekao je.
“Sunce je bilo iza njega i rubovi su mu bili zlatno osvijetljeni pa su mjesečevi krateri bili najčudnijeg izgleda, u kontrastu bjeljeg od bijelog i tamnijeg od tamnog.”
Iako je pogled bio veličanstven, “nije se mogao usporediti s drugim pogledom”, nastavio je Collins.
“Ondje se mogao vidjeti mali grašak, minijatura na dlanu: plava, bijela, vrlo sjajna, vidjelo se plavetnilo oceana, bijeli oblaci, hrđave siluete koje nazivamo kontinentima, tako predivna i prekrasna čestica, ugnijezdila se u ovaj crni baršun ostatka svemira”, dodao je Collins.
Dok su se Neil Armstrong i Buzz Aldrin nalazili na površini, bivši vojni pilot Collins ostao je u lunarnoj orbiti gdje je bio u kontaktu s kontrolom na zemlji i slao im promjene položaja.
Rekao sam kontroli misije: “Hej Houston, imam svijet u prozoru”.
“Pobjeda u Hladnom ratu”
Slanjem muškaraca na Mjesec, SAD je postigao konačnu pobjedu u svemirskoj utrci nakon prvih postignuća Sovjetskog Saveza koji je prvi lansirao satelit i poslao čovjeka u svemir.
Ovaj pothvat, koji je predsjednik John F. Kennedy objavio 1961. godine, a dijelom potaknut krizom u Zaljevu svinja, uključivao je ogromnu potrošnju koja se mogla usporediti samo s izgradnjom Panamskog kanala i Projekta Manhattan.
Bio je to nevjerojatan uspjeh ne samo iz tehničke perspektive, već i diplomatski jer su se dvije supersile nadmetale za globalni ugled u Hladnom ratu.
Trump je pokrenuo utrku za ponovno osvajanje Mjeseca, ovaj put s prvom ženom te na putovanje do Crvenog planeta, Marsa.
Rokovi za to, 2024., odnosno 2033. čine se nerealnima i uzrokuju napetosti unutar svemirske agencije.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram
