Pretilost nije stvar izbora, a osoba koju posramimo zbog viška kilograma samo će se osjećati još lošije, upozorili su članovi Britanskoga društva psihologa.
Poznati psiholozi pozivaju ljude da se drukčije odnose prema osobama s viškom kilograma te dodaju da je bolje nazvati ih osobama koje pate od pretilosti, nego debelima, piše BBC.
Smatraju da bi takve savjete trebali usvojiti i zdravstveni radnici kada govore o problemu debljine i gubitka kilograma.
Britanski su stručnjaci kritizirali i nedavnu kampanju jedne humanitarne organizacije za borbu protiv raka jer je posramila osobe koje pate od viška kilograma. Naime, u kampanji su naveli da pretilost češće rezultira razvojem raka nego pušenje.
Po podacima Britanskoga društva psihologa, u Velikoj Britaniji od pretilosti pati svaka četvrta osoba. Razlozi za to su složeni, a britanski psiholozi smatraju da se “ne svodi sve samo na nedostatak volje pojedinca”.
Stres i trauma
“Ljudi koji su nezdravo gojazni najčešće imaju povećan genetski rizik za razvoj pretilost. Među njima je i puno osoba na čiji način prehrane utječu poslovno, obrazovno i socijalno okruženje koje najčešće promovira prejedanje i neaktivnost”, navode stručnjaci u studiji.
“Osobe koje žive u ‘ugroženim’ područjima često doživljavaju visoku razinu stresa, poput velikih životnih izazova i trauma. Njihova okolina uglavnom im pruža premalo mogućnosti za fizičku aktivnost, a ograničen im je i pristup zdravoj hrani.”
U izvješću stoji i da je polovina onih koji pate od pretilosti imala teško djetinjstvo te da važnu ulogu u njihovu životu imaju i psihološka iskustva.
Mediji i razgovori s liječnicima opće prakse i medicinskim sestrama nerijetko još više otežavaju situaciju i mogu imati potpuno suprotan učinak, kažu britanski psiholozi.
Oni bi trebali pomoći zdravstvenim radnicima kada je posrijedi ispravan način komunikacije s pacijentima o gojaznosti, kaže dr. Angel Chater, autorica izvješća Sveučilišta u Bedfordshireu. “Da je liječenje pretilosti jednostavno i lagano, ne bismo bili ovdje niti bismo pisali ovo izvješće”, kazala je.
“Možda i imate najveću snagu volje na svijetu da smršavite, no ako vam nije dostupna ‘prava’ hrana, ispravno okruženje i ako nije najbolji trenutak… bit će vam jako teško”, ističe dr. Chater.
Primjer pušenja mogao bi pomoći
Predstavnici zdravstvenih vlasti problemu pretilosti bi trebali pristupiti na jednak način kao problemu pušenja, stoji u izvješću.
“Već nekoliko desetljeća organiziramo brojne aktivnosti na raznim razinama, no tek sada postupno zamjećujemo pad broja pušača i sigurni smo u to kakve zdravstvene probleme pušenje izaziva”, kaže Sarb Bajwa, direktor Britanskoga društva psihologa.
“Uz pomoć znanosti i svojega klinčkog iskustva psiholozi bi trebali pomoći zdravstvenim radnicima da pomognu ljudima na jednak način kao u slučaju pušenja. Možemo pomoći na razne načine, primjerice savjetima tijekom kreiranja javnih politika koje će pridonijeti stvaranju okruženja u kojemu ljudi neće ni postajati pretili”, kaže Bajwa.
No psiholozi nisu zagovornici ideje da se gojaznost klasificira kao “bolest” jer bi to moglo rezultirati skretanjem fokusa s promjena u ponašanju koje bi mogle uslijediti.
