Tropske šume globalno sve brže gube sposobnost apsorpcije ugljičnog dioksida koji nastaje emisijom stakleničkih plinova, a Amazonija bi za petnaestak godina iz najvećega svjetskog rezervoara ugljika mogla prerasti u izvor ugljičnog dioksida, upozorili su znanstvenici.
Ističu da je jedan od glavnih uzroka krčenje šuma. Drveće raste i pritom apsorbira ugljični dioksid iz atmosfere te oslobađa kisik kroz proces fotosinteze. Za života drvo veže goleme količine ugljika, a tek kada umre ili izgori, ugljik se ponovno oslobađa kao ugljični dioksid, prenosi ScienceAlert.
Sječa i požari
U posljednjih nekoliko godina milijuni stabala izgubljeni su zbog sječe i požara.
Tropske šume vitalna su skladišta ugljika koja ljudima jamče hranu, lijekove, sklonište i opskrbu vodom i trenutačno su zaslužne za polovinu cjelokupne apsorpcije ugljika na Zemlji. Istodobno usporavaju stopu globalnog zagrijavanja.
PROČITAJTE VIŠE
No znanstvenici upozoravaju da bi se Amazonija mogla pretvoriti u izvor ugljika ranije nego što se dosad mislilo, s obzirom na to da se emisija stakleničkih plinova rapidno povećava iz godine u godinu.
Grupa znanstvenika stacioniranih u Europi i u Africi proučavala je podatke o rastu i smrtnosti stabala iz prašuma u jedanaest afričkih zemalja u posljednjih više od 50 godina.
Potom su te podatke usporedili sa sličnim mjerenjima provedenim na više od 300 parcela u Amazoniji.
Dio Amazonije već je izvor emisije ugljika
Istraživanja su pokazala da je jugoistočni dio prašume, odnosno oko 20 posto ukupne površine Amazonije, zbog ekstremne topline i suše već postao izvor emisije ugljika.
Tim stručnjaka pokušao je predvidjeti što će se događati u idućih dvadeset godina.
#related-news_0
Rezultati studije, objavljeni u časopisu Nature, upućuju na to da će kapacitet rezervoara ugljika u afričkim šumama koje su proučavane, do 2030. godine pasti za 14 posto.
Istodobno su zaključili da će isti kapacitet, kada je riječ o Amazoniji, do 2035. biti – nula.
Članove brazilskoga Nacionalnog instituta za svemirska istraživanja (INPE) koji mjere stakleničke plinove zrakoplovima opremljenim senzorima u različitim dijelovima Amazonije to je otkriće iznenadilo.
Dok većina prašuma zadržava sposobnost apsorpcije velikih količina ugljičnog dioksida, osobito u vlažnijem dijelu godine, dio Amazonske prašume izgubio je tu sposobnost. Pojasnili su da je riječ o oko 20 posto jugoistočnog dijela prašume koji je postao izvor emisije ugljika.
Dio Amazonije mogao bi se pretvoriti u savanu
Stručnjaci strahuju da bi se u idućih 30 godina više od polovine prašumskog dijela Amazonije moglo pretvoriti u savanu.
Wannes Hubau, stručnjak za šumske ekosustave belgijskoga Kraljevskog muzeja za središnju Afriku, kaže da ovakvi rezultati premašuju najgora klimatska predviđanja znanstvenika.
#related-news_0
“Smrt je prirodan dio ciklusa šumskih stabala. No odlaskom tolike količine CO2 u zrak, čitav je ciklus ubrzan i dosegnuo je za nas nepoznate razmjere”, kazao je.
Znanstvenici već desetljećima upozoravaju na kritičnu točku Amazonije, točku u kojoj ta prašuma gubi sposobnost obnavljanja i počinje emitirati više ugljika nego što ga apsorbira.
Podsjećaju da je Amazonija osamdesetih i devedesetih godina prošlog stoljeća bila vrlo moćan rezervoar ugljika. U to je vrijeme iz atmosfere izvlačila i do dvije milijarde tona ugljičnog dioksida godišnje.
Anja Rammig, znanstvenica sa Sveučilišta u Muenchenu, kazala je da bi rezultati studije trebali potaknuti ljude na preispitivanje o tomu koliko ugljika čovječanstvo može emitirati, a da pritom ispuni ciljeve iz Pariškog sporazume o ograničenju globalnog zagrijavanja na znatno manje od 2 Celzijeva stupnja.
“Uz stvarnu zaštitu netaknutih tropskih šuma, da bismo spriječili katastrofalne klimatske promjene morat ćemo se još aktivnije angažirati na smanjenju antropogenih emisija stakleničkih plinova od onih navedenih u sporazumu”, napisala je znanstvenika u uvodniku studije.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
