Zašto su diljem svijeta radnici u klaonicama i tvornicama za preradu mesa izloženi ekstremnom riziku od zaraze s Covid-19? U SAD-u u jednom trenutku one su bile u centru 12 od 25 velikih žarišta epidemije
Predstavnici lokalnih vlasti gradića Rheda-Wiedenbrück u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji kad su u srijedu prijepodne doznali da je od 500 testiranih radnika u tamošnjoj za preradu mesa tvrtke “Tönnies” ispalo da ih je pozitivnih čak 400. Lokalni Neue Westfälische javlja pritom da je riječ o rezultatima tek polovice od ukupno 1000 testiranih radnika.
Nadležne službe već za dan poslije, četvrtak, najavile su zatvaranje svih škola i vrtića. Njemački mediji opisuju šok koji je zavladao u gradiću od niti 50.000 stanovnika u vrijeme kad Njemačka otvara svoju ekonomiju, granice i društvo općenito. Tako su u drugi plan pale vijesti, primjerice, poput one da je ove srijede Švedska zabilježila već 5000. umrlog od koronavirusa, što znači da je u toj zemlji od koronavirusa u samo nekoliko mjeseci umro svaki dvijetisućiti stanovnik.
VEZANE VIJESTI
U najnovijem slučaju izbijanja novog žarišta epidemije u Njemačkoj posebnu pažnju zaokuplja činjenica da je riječ o masovnom širenju zaraze u klaonici. To u Njemačkoj nije prvi takav slučaj, čak niti u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji. Iz ove njemačke regije još 11. svibnja Deutsche Welle javio je o izbijanju zaraze koronavirusom u klaonici tvrtke “Westfleisch”, kao i o uvođenju masovnog preventivnog testiranja radnika po nizu drugih klaonica, te zatvaranju po potrebi.
Svibanj je inače bio mjesec kad je diljem svijeta postalo jasno da je širenje koronavirusa posebno učestalo po klaonicama i tvornicama za preradu odnosno pakiranje mesnih proizvoda. Do sredine svibnja masovne zaraze među radnicima u takvim proizvodnim pogonima bilježili su se u Australiji, Brazilu, Velikoj Britaniji, Njemačkoj i nizu drugih zemalja.
U SAD-u je već tada oboljelo čak 300 inspektora USDA, agencije koja nadgleda 6500 tvornica, a četvorica inspektora su i umrli.
U to vrijeme od 25 registriranih žarišta epidemije koronavirusom u SAD-u s najvišim postocima oboljelih u stanovništvu, čak 12 odnosilo se na one okruge u kojima se virus munjevito stao širiti iz tamošnjih klaonica. Unatoč tome, predsjednik Donald Trump tražio je da se klaonice i pogoni za preradu mesa potpuno otvore kako bi se izbjegle nestašice mesa po trgovinama.
Što se SAD-a tiče, odavno nije bila nikakva tajna da su uvjeti rada na takvim mjestima jako loši, da se radi ekstremno naporno, često i preko zakonom određenih granica, da su radnici stiješnjeni jedni uz druge i da im je ugroženo zdravlje.
#related-news_0
Unatoč bitno boljoj zakonskoj zaštiti u korist radnika, iako to apsolutno nije bila prva klaonica u Njemačkoj u kojoj je izbila sveopća zaraza, ispalo je da su zaraženi radnici iz klaonice “Westfleisch” iz svibnja većinom bili iz Rumunjske i Bugarske. Smatralo se da je mogući uzrok tog izbijanja zaraze to što su radnici na privremenom radu bili skučeni u malim spavaonicama. No, to nije moglo objasniti masovnost tolikih drugih žarišta.
O čemu je riječ još početkom svibnja objasnio je američki magazin “Wired“, uočivši trend širenja koronavirusa po klaonicama očito još i puno ranije, jer je riječ o mjesečniku. Bio je tek travanj, a okrug Moore imao je već 19 pozitivnih na Covid-19 na svakih 1000 stanovnika.
Novinari su primijetili podudaranje žarišta epidemije s mjestima na kojima rade najveće mesnoprerađivačke tvornice i konačnu su potvrdu pronašli u izvještaju vladinog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).
Ispalo je da je već tada bila riječ o čak 5000 otkrivenih slučajeva zaraženih radnika, kao i to da nije bila riječ samo o klaonicama i preradi goveda ili svinja, nego i o pogonima u kojima se ubija i prerađuje perad. Izvještaj navodi da su glavni uzroci rizika obolijevanja, na kraju i smrti radnika smjene od osam sati rada u komadu, rad rame uz rame s kolegama, odnosno bez mogućnosti održavanja razmaka, i frenetični ritam posla na truplima.
Navodilo se da svaki radnik ima samo sekundu ili dvije prije nego što mu na red dođe novo truplo koje visi s kuke. Ubrzan ritam i veliki napor, navodi izvještaj, uzrokuju ubrzano disanje, pa radnici, čak i ako bi imali maske, one bi im se pomakle i ne bi ih imali vremena ponovno namjestiti.
#related-news_0
Konačan udarac po zdravlje radnika, objasnila je za “Wired” kemičarka Sima Asadi sa Sveučilišta Kalifornija u Davisu, niske su temperature na kojima se radi pri klanju životinja i preradi mesa.
“Niske temperature omogućuju virusima da duže ostanu aktivni izvan tijela, što povećava vrijeme preživljavanja virusa u zraku. A to onda zbilja povećava rizik zaraze u tim tvornicama”, objasnila je znanstvenica koja je nekoliko godina u svojoj skupini u svom istraživačkom centru provela proučavajući utjecaj hladnog zraka i vlake na prenošenje respiratornih virusa.
Hladnoću kao faktor povećanog širenja virusa među radnicima dodatno pojačava i to što su radnici izloženi snažnim strujama hladnog zraka iz ventilatora kako bi meso ostalo što svježije. Kada je riječ o preporuci o međusobnom razmaku između ljudi od dva metra kako bi se izbjeglo kapljično širenje Covid-19, računalo se na uvjete u kojima zrak miruje.
Već pri lahoru od samo jednog centimentra u sekundi, kapljice prevaljuju dva metra u nekoliko minuta. A u klaonicama, pokazalo se, uobičajeno je da se zrak kreće i više od jednog metra u sekundi, odnosno više nego 100 puta brže, pa je lako razumjeti zašto se zaraza koronavirusom na mjestima s takvim uvjetima, gdje rade stotine ljudi, širi ovako rapidno.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
