Ljudi, čiji je mozak u stanju bolje donositi racionalne odluke i koristiti znanje koje nosi u sebi, bolji su i u pridržavanju socijalnog distanciranja u dobu epidemije koronavirusom, objavio je vodeći svjetski magazin za znanost.
Troje američkih znanstvenika iz područja neurologije i psihologije utvrdilo je da su u prva dva tjedna otkako je američki predsjednik 13. ožujka ove godine u SAD-u proglasio izvanredno stanje zbog epidemije Covida-19, upute epidemioloških službi izrazito bolje slijedili građani boljih kognitivnih sposobnosti.
U znanstvenom članku se ne osvrću na problematičan stav samog Donalda Trumpa prema pridržavanju epidemioloških mjera, što posljednjih dana kulminira javnim udarom na samog Anthonyja Faucija, vodećeg epidemiologa u SAD-u.
VEZANE VIJESTI
Riječ je bila o uzorku od 850 Amerikanaca, a znanstveni članak objavljen je u Proceedings of the National Academy of Sciences USA, odnosno službenom listu američke Nacionalne akademije znanosti.
Znanstvenici su u istraživanje krenuli zbog činjenice da je nepridržavanje epidemioloških pravila tijekom prve faze epidemije koronavirusa, dovelo do teškog opterećenja javnog zdravstva u SAD-u.
Do danas je u SAD-u od Covida-19 oboljelo skoro 3,5 milijuna ljudi, a umrlo ih je 138.358, prema podacima The Johns Hopkins University. Takvo opterećenje nepripremljenog javnog zdravstvenog sustava, u travnju i početkom svibnja dovelo je do stanja u kojem je pojedinih dana umiralo više od 2600 oboljelih dnevno.
#related-news_0
Tih dana New York, i to samo grad, danima je imao i više od 550 umrlih dnevno, odnosno po više od 6000 registriranih novooboljelih. Do danas je u tom gradu umrlo oko 23.000 ljudi, a unatoč svemu tome, nemali je bio broj onih koji su smatrali da nije riječ o epidemiji, nego o zavjeri, ili bi naprosto odbijali poštivanje razmaka od drugih građana, nošenje maski, dezinficiranje ruku i slično.
Znanstvenike je zanimalo može li se u korijenu iracionalnog ponašanja, kad su i društvo i pojedinac s članovima svoje obitelji suočen s bolesti koja može biti smrtonosna ili ostaviti teške posljedice, pronaći u na prvi pogled ciničnom zaključku.
“Ponašanje pri kojem se ne poštuju mjere dijelom pokazuju zabrinutost za posljedice društvenog distanciranja, dok se zanemaruju koristi po zdravlje u društvu. Predložili smo da bi ovaj previd (u logičkom zaključivanju) mogao biti povezan s ograničenjima nečijeg mentalnog kapaciteta da simultano zadržava različite dijelove informacija u svojoj radnoj memoriji za donošenje racionalnih odluka koje vode do poštivanja socijalnog distanciranja”, objasnili su znanstvenici u sažetku rezultata istraživanja.
#related-news_0
Radno pamćenje, odnosno radnu memoriju, psihologija objašnjava kao vrlo blisko kratkoročnom pamćenju, premda mnogi smatraju da razliku čini to što je ovdje riječ o sposobnosti čovjeka da upotrebljava informacije koje prima kako bi se ponašao razumno i korisno.
Promatrajući kako se ponašalo promatranih 850 ljudi, znanstvenici su utvrdili da su oni s boljim kognitivnim aktivnostima dosljednije razumijevali odnos koristi od podnošenja žrtve socijalnog distanciranja. Znanstvenici su posebno pazili da istraživanjem obuhvate okolnosti poput raspoloženja, socijalnog statusa, osobnosti, stupnja obrazovanja i sličnog.
“Ovo istraživanje otkriva dubinska kognitivna ograničenja u nečijem odgovoru na javnozdravstvenu krizu, te sugerira mogućnost razvoja strategija za suočavanje s ovim izazovom”, stoji u članku na PNAS.
#related-news_0
Drugim riječima, iz ovog istraživanja postoji mogućnost pronalaženja razvijanja strategija epidemioloških službi prema građanima u razdoblju epidemije kad pridržavanje mjera još nije postalo društvena norma ili barem naučeno ponašanje.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
