Studija kaže da je postizanje imuniteta stada nepraktična strategija

Znanost 23. ruj 202016:15 > 16:30
AFP/Denis Lovrović

Postizanje imuniteta stada na Covid-19 nepraktična je strategija javnog zdravstva, navode Sveučilišta Georgia. Studija je nedavno objavljena u Zborniku Nacionalne akademije znanosti.

Kontrola virusa dovela je do rasprave, a dvije su glavne strategije. Jedna uključuje mjere fizičkog distanciranja kako bi se suzbilo širenje virusa u zajednicama, a druga je strategija “ublažavanja” čiji je cilj postići imunitet stada dopuštanjem zaraze dovoljno velikom dijelu stanovništva, a da pritom ne dođe do ugroze zdravstvenog sustava.

“Imunitet stada traži stalno prilagođavanje mjerama zaključavanja kako bi se osiguralo dovoljno – ali ne previše – ljudi koji su zaraženi u određenom trenutku. Zbog ovih izazova strategija imuniteta stada zapravo više sliči pokušaju hoda jedva vidljivim užem”, rekao je Toby Brett, postdoktorski suradnik na Ekološkoj školi Odum i vodeći autor studije.

VEZANE VIJESTI

Ova studija koju su proveli Brett i PejmanRohani na Centru za ekologiju zaraznih bolesti Sveučilišta Georgia, istražuje pristupe suzbijanja i ublažavanja za kontrolu širenja SARS-CoV-2, virusa koji uzrokuje Covid-19. Brett i Rohani pokušali su utvrditi mogu li i kako zemlje postići imunitet stada bez preopterećenja zdravstvenog sustava i definirati napore u kontroli koji bi bili potrebni za to.

Razvili su starosno slojeviti model prijenosa bolesti kako bi simulirali prijenos SARS-CoV-2 u Ujedinjenom Kraljevstvu, pri čemu je širenje kontrolirano samoizolacijom simptomatskih pojedinaca i različitim razinama socijalnog distanciranja.

Njihove su simulacije otkrile da bi u nedostatku bilo kakvih kontrolnih mjera Velika Britanija doživjela čak 410 000 smrtnih slučajeva povezanih s Covidom-19, od čega je 350 000 starijih od 60 godina.

Puno nepoznanica o imunitetu na Covid-19

Otkrili su da se korištenjem strategije suzbijanja predviđa mnogo manje smrtnih slučajeva: 62 000 među osobama starijim od 60 godina i 43 000 među osobama mlađim od 60 godina.

Ako je samoizolacijski angažman visok, potiskivanje se može postići za dva mjeseca bez obzira na mjere socijalnog distanciranja, a eventualno i ranije u slučaju zatvaranja škola, radnih mjesta i društvenih okupljanja.

#related-news_0

Njihov model pokazao je da bi se bolnički kapaciteti morali povećati ako se primjenjuje strategija poznata kao imunitet stada kako ne bi došlo do preopterećenosti zdravstvenog sustava. Ako se virus prebrzo proširi, bolnice će biti preopterećene, ali ako se presporo širi, epidemija će biti potisnuta bez postizanja imuniteta stada.

Brett i Rohani također su istaknuli kako je mnogo toga nepoznato o prirodi, trajanju i učinkovitosti imuniteta na Covid-19, te da njihov model pretpostavlja savršen dugotrajni imunitet. Upozorili su kako je, ako imunitet nije savršen i postoje značajne izgledi za reinfekciju, postizanje imuniteta stada raširenom izloženošću malo vjerojatno, piše Medical xpress.

“Priznajemo kako ostaje još dosta toga za naučiti o prijenosu i imunitetu na Covid-19, ali modeli omogućuju dionicima da razmisle o posljedicama alternativnih koraka”, kazao je Rohani.

Švedski model

Podsjetimo, većina zemalja diljem svijeta u prvom valu odlučila se na zatvaranje ekonomije, škola te se poticalo na rad od kuće. Uz to, poticalo se na pridržavanje fizičke distance i nošenje maske u zatvorenim prostorima kada nije moguće održavati potreban razmak.

No, Švedska se odlučila za drugačiji pristup. Lockdown u Švedskoj nije bio opcija.

Anders Tegnell, glavni švedski epidemiolog i tvorac strategije borbe protiv pandemije bez lockdowna, rekao je da je njegova zemlja uglavnom zadovoljna cjelokupnom strategijom.

#related-news_0

“Na kraju ćemo vidjeti kakvu razliku čini strategija koja je održiva i koja se može dugoročno slijediti, umjesto strategije koja nosi lockdown, pa otvaranje, pa opet lockdown i tako stalno ispočetka”, rekao je Tegnell.

No, posljednjih dana i Švedska bilježi porast oboljelih pa se čak razmatra i mogućnost uvođenja mjera koje bi pomogle u suzbijanju širenja virusa.

“Razgovaramo sa Stockholmom o tome treba li uvesti nove mjere za smanjenje širenja zaraze. Što će se točno dogoditi, o tome ćemo razgovarati u idućih pet dana”, rekao je Tegnell.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.