Brojni pacijenti koji su oboljeli od covida-19 iskusili su i neobične neurološke učinke. Iznenadni gubitak mirisa i okusa bio je jedan od prvih neobičnih simptoma koji su izvijestili bolesnici s covidom.
Neki pacijenti kojima je dijagnosticiran covid-19 također osjećaju zbunjenost, delirij, vrtoglavicu i imaju poteškoće s koncentracijom.
Nekoliko mjeseci liječnici neumorno pokušavaju razumjeti ovu bolest i njene brojne manifestacije koje kao da utječu na mozak na načine koji se ne mogu u potpunosti objasniti.
VEZANE VIJESTI
Dva neurologa istraživala su kako koronavirus remeti uzorke normalne funkcije mozga, što se može izmjeriti EEG-om. EEG, skraćenica od elektroencefalograma, bilježi električnu aktivnost u različitim dijelovima mozga.
U svom su pregledu istraživači su objedinili podatke o gotovo 620 oboljelih od covida-19 iz 84 studije pri čemu su promatrali i rezultate EEG-a. Ti bi rezultati mogli ukazati na neki oblik encefalopatije povezane s covidom – znakove oštećenja ili poremećaja u radu mozga.
Otprilike dvije trećine pacijenata u istraživanjima bili su muškarci, a srednja dob bila je 61 godina. Neki su imali već postojeća zdravstvena stanja poput demencije, što su istraživači uzeli u obzir pri procjeni rezultata.
#related-news_0
Među 420 bolesnika kod kojih je zabilježen temelj za naručivanje EEG-a, najčešći razlog bio je promijenjeno mentalno stanje: blizu dvije trećine ispitanih bolesnika imalo je delirij, komu ili konfuziju. Oko 30 posto bolesnika imalo je napad, a nekolicina je imala poteškoća s govorom. Drugi su doživjeli iznenadni srčani zastoj, koji je mogao prekinuti protok krvi u mozak.
Niz abnormalnosti u moždanoj aktivnosti
EEG snimci pokazali su čitav spektar abnormalnosti u moždanoj aktivnosti, uključujući neke ritmičke obrasce i epileptične skokove aktivnosti. Najčešća uočena abnormalnost bilo je difuzno usporavanje, što je sveukupno usporavanje moždanih valova što ukazuje na opću disfunkciju u moždanoj aktivnosti.
#related-news_0
U slučaju covida, ovo oštećenje moglo bi biti rezultat široko rasprostranjene upale, budući da tijelo uspostavlja svoj imunološki odgovor ili može smanjiti protok krvi u mozak, ako su srce i pluća slabi.
Što se tiče lokaliziranih učinaka, trećina svih otkrivenih abnormalnosti otkrivena je u frontalnom režnju, dijelu mozga koji obrađuje zadatke razmišljanja, kao što su logičko obrazloženje i donošenje odluka. Čeoni režanj također nam pomaže regulirati naše emocije, kontrolirati naše ponašanje, te je uključen u učenje i pažnju.
“Ovi nalazi govore nam kako trebamo isprobati EEG na širem spektru pacijenata, kao i druge vrste snimanja mozga, kao što su MRI ili CT snimke, koje će nam dati bolji pogled na prednji režanj”, izjavio je neurolog i koautor Zulfi Haneef s medicinskog fakulteta Baylor u Houstonu.
#related-news_0
Haneef je dodao da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo može li koronavirus imati ozbiljan utjecaj na naše neurološko zdravlje, prenosi Science Alert.
“Mnogi ljudi misle da će se zaraziti, ozdraviti i sve će se vratiti u normalu. Ali ova otkrića govore nam da bi moglo biti dugoročnih problema, u što smo sumnjali, a sada pronalazimo još dokaza koji to potkrepljuju”, istaknuo je Haneef.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
