Stručnjak iz matematike s Prirodoslovno matematičkog fakulteta u Zagrebu Hrvoje Šikić predstavio je za N1 novi studij kakvog nema "od Varšave i Beča do Istanbula", a objasnio je i ulogu matematike u praćenju i predviđanju pandemije covida-19.
Voditelja je zanimalo koliko su složeni matematički modeli koji prate nešto takvo kao što je epidemija?
VEZANE VIJESTI
“Postoje modeli umjerene složenosti, koje mogu svladati i eksperti iz drugih područja. Postoje, ja bih rekao, visokokompleksni modeli za koje je obično potrebno imati u timu i matematičare istraživače”, odgovorio je Šikić i objasnio:
“Ovi prvi podijelio bih ih na determinističke i stohastičke modele. Deterministički su oni kod kojih koristite funkcije kod kojih nemate izražen element slučajnosti.”
Za njih je pojasnio da se zasnivaju na na diferencijalnim jednadžbama.
U svim tim modelima apsolutno je neophodan jedan preduvjet:
“Prije svega morate skupiti dobre podatke.”
#related-news_0
Riječ je o podacima poput kvalitetnih procjena koliko je ljudi doista zaraženo, broj oboljelih, trajanje određenih faza bolesti i slično. Jedan od elemenata koji se pri matematičkom praćenju epidemije pojavljuje onaj je broj “R”, koji se toliko spominje vezan uz pandemiju covida-19. Objasnio je da je riječ o broju ljudi što ih zarazi svaki zaraženi u nekom vremenskom okviru; dan, tjedan… R jednak 1 znači da je broj zaraženih isti, manji od 1 znači da epidemija jenjava. Međutim:
“Problem je kad je R veći od 1. Onda epidemija ulazi u svoj eksponencijalni rast.”
Isprva se eksponencijalna krivulja ne čini dramatičnim:
#related-news_0
“Donji dio krivulje je kao da se (epidemija) priprema, ali u jednom trenutku kao da eksplodira.”
Ilustrirao je to nuklearnom eksplozijom kao primjerom za eksponencijalni rast. Potom je istaknuo detalj koji se u izvještajima praćenja pandemije covida pojavljuje već neko vrijeme.
“Ovdje je još nešto u igri. Čini se da ova epidemija ima elemente onoga što se zove ‘clusterima’, engleski ‘nakupinama’. Ako dolazi do tih pojava, onda bi trebalo koristiti i naprednije modele koji su stohastičkog tipa”, kazao je.
Povod za gostovanje na N1 bio je pak otvaranje novog studija na PMF-u.
“Pokrećemo studij biomedicinske matematike. To je diplomski studij, kojim se postiže stupanj magistra, koji traje dvije godine, a namijenjen je prvenstveno matematičarima”, kazao je.
Na taj studij, dodao je, očekuju da će se uključiti i ljudi drugih struka i vodit će se na engleskom jeziku:
#related-news_0
“To je neki naš pokušaj na PMF-u da otvorimo jedan međunarodni studij, koji je neka vrsta našeg izvoznog proizvoda.”
Ideja je nastala prije desetak godina, kao odgovor na sve veću nužnost znanstvene suradnje matematike i biologije, odnosno matematike i medicine:
“Bilo je vrijeme da tome odgovorimo. Tu nam je jako pomogao Europski socijalni fond svojim programom Učinkoviti ljudski potencijali. Prije dvije godine smo dobili taj veliki projekt… Mislim da sad imamo u kombinaciji ljudi s PMF-a, s Instituta Ruđer Bošković i Medicinskog fakulteta dovoljan broj istraživača i eksperata koji znatno koriste matematiku u svojim primjenama da možemo krenuti s tim studijem.”
#related-news_0
Voditelja je zanimalo kakvo zanimanje potencijalnih studenata očekuju.
“Ovo je prvi ovakav studij od Varšave, pa do Beča i dolje do Istanbula, tako da je tu u pitanju preko 100 milijuna ljudi populacije. Mislimo da će se naći dovoljno interesa. Studij je u skladu s vremenom u kojem živimo.”
“Oni su prvenstveno studenti matematike, morat će prikupiti određena znanja iz matematike. Novitet je u tome da ćemo ih osposobiti za što bržu suradnju i što lakši razgovor s biolozima i medicinarima”, pojasnio je Šikić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.