Na nimalo jednostavno računanje koliko je najvećih kopnenih predatora u povijesti Zemlje hodalo površinom planeta, znanstvenike je ponukalo to što je riječ o načinu da se još bolje rekonstruiraju detalji života ovih dinosaura mesojeda.
Tiranosauri su, objavio je Science, bili nezahvalni za ovakvo istraživanje već samim time što su izumrli prije oko 65 milijuna godina i jedino na što su se paleontolozi mogli referirati, bili su krajnje komplicirani proračuni značaja pronađenih fosila od 1874. do danas.
Zadatka se prihvatila skupina znanstvenika iz SAD-a, kojima je jedno od polazišta bila procjena o oko 127.000 generacija ovih dinosaura koliko su postojali prije velikog izumiranja na prijelazu između krede i tercijara. Konačan rezultat je procjena da je svijetom tijekom milijuna godina prošlo oko 2,5 milijardi tiranosaura.
Koliko god brojka bila impozantna, stvorenje koje je završilo kao plijen ovog predatora, moralo je biti doista poveće nesreće ako je skončalo život u raljama tiranosaura, jer, barem kako procjenjuje skupina istraživača iz studije koju je objavio Science, u nijednom trenutku na Zemlji nije bilo više od 20.000 tiranosaura odjednom.
Nakon još malo matematike, znanstvenici su došli i do toga da je tek jedan na svakih 80 milijuna tiranosaura koji su ikada živjeli, imao takvu sudbinu da ljudi u moderno doba otkriju njegove fosilizirane ostatke.
Smatra se da su mogli narasti do preko 12 metara u duljinu, što bi odgovaralo visini od oko 4 metara u visini kukova, da su težili i više od 14 tona, da su bili u stanju trčati za svojim plijenom brzinom od 35 kilometara na sat.
Zubi duljine četvrt metra bili su načičkani u vilicama kojima su tiranosauri pri zagrizu proizvodili daleko najveći zagriz, barem koliko je poznato paleontolozima danas, tijekom cijele povijesti planeta.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!