IQ se često smatra standardom za mjerenje inteligencije, mjerom koja određuju snagu moždanih vijuga kod osobe. Međutim, nisu svi u potpunosti uvjereni da je IQ standard za razinu inteligencije čovjeka. Neki tvrde da nije u stanju objasniti bogatu raznolikost ljudskih umova.
Što je uopće IQ?
IQ testovi su promijenili svijet, ali imaju skromne početke. Njihovo podrijetlo može se povezati s 1905. godinom kada su psiholozi Alfred Binet i Théodore Simon osmislili test kako bi vidjeli kojoj je školskoj djeci u Francuskoj potrebna dodatna pomoć u učenju, piše IFLScience.
Djeca su procijenjena na temelju njihove izvedbe tri ključne vještine – verbalnog zaključivanja, radnog pamćenja i vizualno-prostornih vještina – u usporedbi s drugima njihove dobi.
Ovo je postalo osnova modernih testova inteligencije, iako je William Stern, njemački psiholog i filozof, tek 1912. godine smislio pojam IQ – što je kratica za kvocijent inteligencije.
Pozadina IQ testova
Jedan od prvih slučajeva u kojima su testovi slični kvocijentu inteligencije naširoko korišteni bio je tijekom selekcije američke vojske u Prvom svjetskom ratu. Kako bi odredili kojim novacima bi trebali biti dodijeljeni koji zadaci, dobili su test inteligencije koji je osmislio Robert Yerkes, psiholog.
Testirano je oko 1,7 milijuna muškaraca, što je istraživačima pružilo ogromnu količinu podataka o inteligenciji i demografiji. Nekim znanstvenicima koji su proučavali rezultate činilo se da su došli do tri zaključka: inteligencija je genetska, urođena i može se točno svesti na jedan broj.
Zbog raširenog fanatizma i nacionalizma tog vremena, otkrića su se brzo zaplela u mnoge ružne rasprave o rasi. Rezultate su preoteli eugeničari kako bi iznijeli pogrešne tvrdnje da su određene rasne skupine, točnije crnci, manje inteligentni.
Rasa i IQ postali su lažno povezani, korišteni za poticanje politike eugenike.
Ova ideja uvukla se u američko društvo kroz cijelo 20. stoljeće. 1994. objavljena je knjiga The Bell Curve: Intelligence and Class Structure in American Life psihologa Richarda J. Herrnsteina i politologa Charlesa Murraya.
Osnovna premisa knjige bila je da je IQ imao ogroman utjecaj na osobne ishode života ljudi, čak i više nego njihov socioekonomski status. Prema njihovoj hipotezi, vaš financijski prihod, učinak na poslu mogu se predvidjeti prema vašem IQ-u.
Kao što povijest pokazuje, IQ rezultati i generalizirani testovi inteligencije mogu završiti u pogrešnim rukama i biti iskorišteni za jačanje predrasuda.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!