Dnevne mozgalice mogle bi otkriti koliko je vaš imunološki sustav spreman za borbu s budućom virusnom infekcijom.
Studija koju su vodili istraživači sa Sveučilišta u Michiganu (UM) pokazala je da loš imunološki učinak obično ide ruku pod ruku s razdobljima fluktuirajućih kognitivnih performansi.
Prvih nekoliko dana osmodnevne studije, 18 sudionika triput je dnevno testiralo svoju pažnju, vrijeme reakcije i sposobnost prebacivanja između brojeva i simbola. Četvrtog dana studije grupa je bila namjerno izložena rinovirusu (HRV), koji je obično uzročnik prehlade.
Tijekom preostalih dana sudionici su sami ispirali nos kako bi izmjerili prisutnost i volumen izlučenih virusnih stanica.
Istraživači su sudionike također zamolili da ocijene svoje iskustvo s osam simptoma, koji su uključivali osjećaj hladnoće, kašalj, glavobolju, začepljenost nosa, curenje nosa, kihanje, grlobolju i umor.
Pokazalo se da su oni koji su izbacili najviše virusa i imali najgore simptome pokazali nedosljedne kognitivne rezultate u danima koji su prethodili njihovoj bolesti. “U početku nismo otkrili da kognitivne funkcije imaju značajnu povezanost s osjetljivošću na bolesti jer smo koristili neobrađene rezultate”, kaže istraživačica bioinformatike Yaya Zhai s UM-a.
“Ali kasnije, kada smo promatrali promjene tijekom vremena, otkrili smo da su varijacije u kognitivnim funkcijama usko povezane s imunitetom i osjetljivošću”, dodala je.
Drugim riječima, jedan jednokratni test vjerojatno nije dovoljan da se utvrdi stanje imunološkog sustava osobe. Trend kognitivnih performansi mjeren po danima, međutim, mogao bi biti pokazati.
Autori studije priznaju da je malo vjerojatno da će većina ljudi raditi kognitivni test tri puta dnevno do kraja života. Ali njihovi su rezultati i dalje bili značajni, čak i kad je uzeto u obzir samo pet testova – pod uvjetom da su počeli tri dana prije infekcije i da je napravljen barem jedan test dnevno.
U stvarnom svijetu, osoba ne zna kada će sljedeći put biti izložena virusu. To znači da bi se mozgalice za predviđanje budućih imunoloških odgovora vjerojatno trebali raditi poluredovito. Koliko je to zapravo redovito, tek treba utvrditi.
Trenutna studija je mala i samo nagoviješta moguću vezu između kognitivnih funkcija i zdravog imunološkog sustava. Potrebna su daljnja istraživanja među većim kohortama kako bi se potvrdili rezultati.
U prošlosti su se znanstvenici koji su istraživali funkciju i zdravlje mozga oslanjali na kognitivne rezultate. No, nova istraživanja sugeriraju da usponi i padovi u rezultatima mozgalica sadrže više informacija nego bilo koji pojedinačni test.
Impresivno istraživanje koje je trajalo 19 godina, na primjer, pokazalo je da je, kada vrijeme reakcije osobe pokazuje veću varijabilnost na testovima, ta osoba izložena većem riziku od padova, neurodegenerativnih poremećaja i smrti.
Autori sadašnje studije nadaju se da će jednog dana javnost moći lako pristupiti ovakvim testovima za mozak i pratiti ih pomoću vlastitih pametnih telefona.
Podaci o brzini tipkanja, točnosti tipkanja i vremenu spavanja, na primjer, mogli bi se kombinirati s testovima pažnje i pamćenja kako bi se bolje predvidjelo kada su pod povećanim rizikom od teške bolesti. Tada bi se mogle poduzeti mjere opreza kako bi se smanjila njihova izloženost ili osigurala obrana njihova tijela.
“Tradicionalne kliničke kognitivne procjene koje gledaju na sirove rezultate u jednoj vremenskoj točki često ne daju pravu sliku zdravlja mozga”, objašnjava neuroznanstvenik P. Murali Doraiswamy sa Sveučilišta Duke. “Kod kuće, periodično kognitivno praćenje, putem digitalnih platformi za samotestiranje, budućnost je procjene zdravlja mozga”, rekao je.
Rad je objavljen u časopisu Scientific Reports.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare