Nova generacija hrvatskih istraživača probila se u sam vrh svjetskih rang-lista znanstvenika. Potvrđuju to sve četiri objavljene liste koje analiziraju utjecaj znanstvenih istraživanja.
Web of Science popis
Među oko 8 milijardi ljudi na svijetu, njih otprilike 1 na 1000 postanu aktivni znanstvenici – dakle, oko 8 milijuna. Za to im je potreban višegodišnji doktorat, a zatim i daljnja postdoktorska izobrazba. Među njima, nedavno objavljena Stanfordska lista izdvaja 2 posto najuspješnijih, tj., između 100.000 i 200.000.
No, najstariji i najprestižniji popis, onaj Web of Science/Clarivate Analytics, izdvaja samo 0,1% najcitiranijih u prethodnih 10 godina, tj. manje od 7,000 u čitavom svijetu.
Kako piše naš nagrađivani znanstvenik, Igor Rudan, u utorak je izašla lista za 2024. godinu tvrtke Clarivate Analytics-a i Web of Science-a – “Visoko citirani znanstvenici svijeta”, koja utječe i na rang svjetskih sveučilišta.
Ova lista najprije podijeli tisuće najznačajnijih znanstvenih časopisa u svijetu u nešto više od 20 područja znanosti.
Ukupni doprinos znanosti
Popis ne nagrađuje pojedinačna otkrića, već ukupni doprinos znanosti tijekom duljeg vremenskog razdoblja. Na svakih 1.000 aktivnih znanstvenika, ovaj popis izdvaja samo po jednog koji je svojim utjecajem odskočio iznad ostalih.
Prva generacija 90-ih
Povijesna analiza rang liste Web of Science pokazuje da je neovisna Hrvatska imala tri iznimno uspješne generacije znanstvenika u samom svjetskom vrhu.
Prva se generacija na njemu nalazila u 1990-im i 2000-im godinama, i predvodili su je molekularni biolozi Joseph Schlessinger, Miroslav Radman, Davor Solter, te neuroznanstvenici Paško Rakić i Krešimir Krnjević, astrofizičar Željko Ivezić, onkologinja Hedviga Hričak, endokrinolog Mladen Vranić i kemičar-mikrobiolog Stanislav Duško Ehrlich.
Stanislav Duško Ehrlich
Oni su bili godinama na ovome popisu, ali postupnim umirovljenjem ili preuzimanjem novih uloga je 10-godišnji “prozor” prestao uvrštavati njihove ključne radove, pa je tako na popisu do danas ostao još samo Stanislav Duško Ehrlich, prvi od jedanaestoro naših znanstvenika na novom popisu.
Ivica Letunić
U 2010-ima, na popis se probija nova generacija hrvatskih znanstvenika u inozemstvu. Najdulji staž u drugoj generaciji – već jedanaestu godinu je na ovom popisu – ima bioinformatičar Ivica Letunić u Njemačkoj, a poznat je po razvoju “Interaktivnog stabla života”, web-platforme koja omogućuje filogenetske analize.
Igor Rudan
Igoru Rudanu je ovo 10. godina na listi. Na Centru za globalno zdravlje čiji je direktor, provodi straživanja u tri područja znanosti: razvoju metoda za određivanje investicijskih prioriteta u globalnom zdravstvu, istraživanjima uzroka bolesti i smrti u svijetu (posebno dječjih), te razumijevanju genetske podloge bolesti.
Ivan Đikić na listi sedmu godinu zaredom
Na popisu je, naravno, Ivan Đikić, liječnik i molekularni biolog iz Frankfurta koji je jedan od najznačajnijih istraživača mehanizama degradacije stanice putem ubikvitina i autofagije i molekularne podloge zloćudnih tumora. Na ovu je listu uvršten već sedmu godinu zaredom, a ove godine u čak dva različita područja. On je nedavni dobitnik vrijedne nagrade Louis-Jeantet u Švicarskoj, a raniji dobitnik njemačkih nagrada Ernst Jung i Gottfried Wilhelm Leibniz, te član više međunarodnih akademija znanosti.
Martin Soljačić
Na listi je također i Marin Soljačić, fizičar s MIT-a u SAD-u, istraživač nekoliko aspekata elektromagnetskih valova i temeljnih principa optičke fizike. Poznat je po razvoju sklopki za optička računala i bežičnog prijenosa električne energije, pokretač spin-out kompanije “WiTricity” i dobitnik prestižnih nagrada Blavatnik, Adolph Lomb i Max Born. Soljačić je na popisu “Visoko citiranih znanstvenika” šestu godinu zaredom.
Zora Modrušan
Na popis je već nekoliko godina i Zora Modrušan, molekularna biologinja koja radi za poznatu američku biotehnološku tvrtku Genentech, a prethodno je doktorirala na Sveučilištu British Columbia u Vancouveru. Njezino područje znanstvenog interesa su istraživanja raka, stanične biologije, imunologije i genske ekspresije s ciljem razvoja novih lijekova.
Vlado Perković
Vlado Perković je dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta New South Wales u Sydneyu i izuzetno je uspješan liječnik-istraživač, a njegova klinička istraživanja nastoje spriječiti napredovanje bolesti bubrega i komplikacije. I on je već nekoliko godina na ovom popisu.
Predrag Putnik
Za razliku od 2020., kada na popisu nije bilo nikoga iz hrvatskih znanstvenih ustanova, na popisu je već četvrtu godinu zaredom i Predrag Putnik sa Sveučilista Sjever, s kampusa u Koprivnici. Iznimno je citiran u području poljoprivrednih znanosti, a napredak je postigao u razvoju održivih tehnologija proizvodnje hrane. Uz njega je i agronom Zdenko “Zed” Rengel, iz Australije, vodeće svjetsko znanstveno ime u svom području.
Anet Režek Jambrak i Danijela Kovačević Bursać
Tijekom prethodne dvije godine, iz Hrvatske su na popis uspijevale ući i dvije znanstvenice, također posvećene istraživanju hrane – Anet Režek Jambrak i Danijela Kovačević Bursać, s Prehrambeno-Biotehnološkog fakulteta u Zagrebu.
Tomislav Hengl
Na ovogodišnjoj listi je i osječanin Tomislav Hengl, u svojoj trećoj godini na popisu, koji je doktorirao u nizozemskom Enschedeu i postao jedan od vodećih svjetskih autoriteta u geostatističkom mapiranju tla, a sada radi za zakladu OpenGeoHub i tvrtku Envirometrix u Wageningenu.
Tomislav Dragičević
Popis jedanaestero naših znanstvenika na ovogodišnjoj listi zatvara Tomislav Dragičević, kojemu je ovo druga godina na popisu. On radi na Sveučilištu u Kopenhagenu u Danskoj, pionir je inžinjerske elektrotehnike i jedan od mladih znanstvenika s najbrže rastućim brojem citata u svijetu i ogromnim utjecajem na svoje područje.
Postao je svjetski poznat svojim istraživanjima iz područja energetske elektronike, koja podupiru ideju „zelene tranzicije“. Njegovi patenti pronašli su primjenu u industriji električne energije i prometnim sredstvima na električni pogon. Njegove inovativne metode osigurat će i stalnu dijagnostiku stabilnosti novih energetskih sustava i rano otkrivanje problema uz pomoć umjetne inteligencije. Mikro-mreže koje proučava omogućit će korisnicima iz svakog kućanstva da izaberu izvor električne energije, ili čak da višak energije koje njihova vlastita kućanstva proizvode prodaju čitavoj mreži napajanja strujom.
“Tomislav je predvodnik još mlađe, treće generacije hrvatskih znanstvenika u inozemstvu. U toj generaciji treba posebno pratiti biogenetičare-bioinformatičare Frana Supeka (Španjolska), Mariu Brbić (SAD) i Mateu Hajdinjak (Njemačka), liječnika-genetičara Ozrena Polašeka (Hrvatska), biologinju Ivu Tolić (Hrvatska), te astrofizičara Davora Krajnovića (Njemačka), koji već sada prave velike korake prema uvrštenju na ovaj popis,” napisao je Rudan na svom Facebook profilu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare