NASA-in rover Perseverancea uspješno je sletio na Mars u krater Jezero, kojim će započeti potraga za dokazima drevnog mikrobiološkog života na Crvenom Planetu.

Perseverance, najnaprednije svemirsko vozilo koje je poslano na drugi svijet, stiglo je u krateruJezero. Inženjeri u NASA-inom laboratoriju za mlazni pogon (JPL) kod Los Angelesa dobili su potvrdu slijetanja u 21.55 sati po srednjoeuropskom vremenu.

Što teren kratera Jezero čini toliko privlačnim za znanstvenike, a opet toliko nepoželjnim za slijetanje?

“Prepun je stvari koje bi znanstvenici voljeli vidjeti, ali stvari na koje ne želim sletjeti”, rekao je Al Chen, šef JPL-ova tima za spuštanje i slijetanje novinarima u srijedu.

Behold! @NASAPersevere's first image after completing her #CountdownToMars: pic.twitter.com/pBFNk62zfi

— NASA (@NASA) February 18, 2021

Spuštanje Perseverancea na lokaciju u jednom komadu nakon prijeđenih 293 milijuna milja bilo je daleko od sigurnog.

Višedijelna svemirska letjelica koja ulazi u atmosferu Marsa brzinom od 12.000 milja na sat, mora savršeno izvesti kompleksnu seriju manevara i usporiti pri spuštanju kako bi izbjegla površinske opasnosti i lagano postavila rover na svojih šest kotača.

Proces je uključivao rizično otvaranje padobrana pri nadzvučnoj brzini i “Sky Crane”, dron na raketni pogon koji se trebao odvojiti od svemirske letjelice, odletjeti do mjesta za slijetanje i sigurno spustiti rover na tlo prije nego se i sam sruši na površinu Marsa na sigurnoj udaljenosti od Perseverancea.

Čitav proces odvio se u zapanjujućem intervalu koji inženjeri NASA-e u šali nazivaju “sedam minuta terora”.

Budući da je radio valovima potrebno 11 minuta u jednom smjeru između Marsa i Zemlje, rover veličine SUV-a već je dosegao površinu Marsa dok je kontrola misije primila signal ulaska u atmosferu.

Znanstvenici NASA-e opisuju slanje rovera Perseverancea svojom najambicioznijom od gotovo 20 američkih misija. Veći je i opremljeniji od svoja četiri prethodnika. Najnovija mobilna robotska sonda nastavit će raditi na prijašnjim otkrićima prema kojima je četvrti planet od Sunca nekoć bio topliji, vlažniji i na njemu je postojao život.

Glavni cilj dvogodišnje misije Perseverancea, vrijedne 2,7 milijardi dolara, jest potraga za mikrobiološkim životom kojeg je na Marsu moglo biti prije tri milijarde godina, otprilike u vrijeme kad je nastajao život na Zemlji.

Znanstvenici se nadaju da će uspjeti pronaći znakove života u uzorcima drevnih sedimenata koje će Perseverance izvlačiti iz marsovskih stijena i poslati na analizu na Zemlju – što bi trebali biti prvi takvi uzorci koje su ljudi prikupili s drugog planeta. Planirane su dvije misije u budućnosti – preuzimanje uzoraka stijena i tla i povratak istih u NASA-u u idućem desetljeću.

Perseverance će imati društvo na Crvenom Planetu. Njegov prethodnik, rover Curiosity, koji je sletio 2012. ostaje u funkciji NASA-e kao i stacionarni slijetač InSight koji je stigao na Mars u studenom 2018. kako bi istražio duboku unutrašnjost tog planeta.

Sjedinjene Države nisu jedine fascinirane Marsom. Prošli tjedan u Marsovu orbitu ušle su sonde koje su zasebno lansirali Ujedinjeni Arapski Emirati i Kina. NASA ima još tri satelita u Marsovoj orbiti, zajedno s dva Europske svemirske agencije.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.