Solarna energija iz svemira kao spas: Radonić otkrio detalje o slanju na Zemlju

Pixabay / Ilustracija

U emisiji Tajne svemira urednica i voditeljica Tea Blažević razgovarala je s astronomom i stručnjakom za svemirske letove Antom Radonićem.

Teleskop James Webb otkrio je dva mjesta s tekućom vodom unutar Sunčeva sustava. To su Jupiterov mjesec Europa te jedan od više od sto Saturnovih mjeseca – Enceladus. Upravo zbog toga ta su dva mjeseca predmet povećanog interesa astronoma i astrobiologa. Ponajprije jer u teoriji nude mogućnost života izvan Zemlje.

“Znali smo da postoje ledeni gejziri na Enceladusu, ali Webb je snimio vodenu paru u tolikoj mjeri da je 20 puta veće širine od samog mjeseca, koju on izbacuje. Zbog tog izbacivanja pare stvara se difuzni prsten, a 70 posto te pare odlazi i na druge Saturnove mjesece. Možemo reći da Enceladus stalno popunjava taj široki difuzni prsten na prostoru gdje kruži”, rekao je Radonić i nastavio:

“Znanstvenici bi željeli u roku deset do 20 godina pripremiti letjelicu koja bi ušla u orbitu oko Enceladusa, uzimati uzorke iz gejzira pa ustanoviti što se sve tamo nalazi. Zasad se zna da na dnu njegovog oceana postoje hidrotermalni izvori. Enceladus ima sve uvjete za razvoj primitivnog života, mikroba i slično. To će se jednog dana moći istražiti.”

Projekt za budućnost jest detaljnije istraživanje Enceladusa jer saznanja koja se mogu dobiti bila bi od krucijalne važnosti za budućnost.

“Aktualne misije još ne mogu ponuditi sve odgovore, to će moći tek neke naprednije u budućnosti jer tad će biti razvijena tehnologija koja danas ne postoji. Tad će se bolje znati i što se nalazi na mjesecu Europi. Također, sad znamo da Saturn ima oko 145 prirodnih satelita, no većinom su tek kilometar do dva širine. Sa savršenijim instrumentima će se sigurno otkriti još i više takvih mjeseca”, pojasnio je astronom.

James Webb zasad sjajno služi u smislu istraživanja svemira. Zato znamo i da Enceladus reflektira mnogo sunčeve svjetlosti.

“Da, ali prima oko stotinu puta manje sunčeve energije nego Zemlja jer je i mnogo dalje od Sunca”, kazao je Radonić.

Nekad ne bismo mislili da Jupiterovi mjeseci imaju oceane ili slanu vodu, no James Webb je to promijenio.

“Ti su mjeseci intrigantni i mnogo misija u budućnosti će biti planirano kako bi se istražili”, naglasio je Radonić i osvrnuo se na europsku letjelicu Juice:

“Tek 2031. će ući u orbitu Jupitera, ali i 2034. u orbitu Ganymedea pa ćemo morati pričekati za detaljnije podatke.”

James Webb je uspio pronaći i policikličkih ugljičkih vodika u jednoj udaljenoj galaksiji.

“Znamo da takvih kemijskih spojeva ima mnogo u svemiru, kao i na Zemlji. Nalaze se u čađi, ulju, sirovoj nafti… i kancerogeni su pa treba paziti. Ti spojevi inače dolaze i u zrak pa treba paziti da nije zagađen tim ugljikovodicima. No, što je Webb uspio? Otkrio ih je na nikad većoj udaljenosti. Zanimljivo je što ne bi mogao direktno otkriti tako nešto nego preko galaksije koja se nalazi u blizini te daleke galaksije i funkcionirala je kao gravitacijska leća. Znači, snimio je projekciju, a ne direktno. Naime, gravitacijska leća “povećava sliku” pa se otkrila i ta udaljena galaksija”, istaknuo je astronom.

Napomenuo je da James Webb radi bolje nego se mislilo, a posebna njegova vrijednost je pronalazak galaksija koje su postojale dok je svemir bio star svega nekoliko stotina milijuna godina.

“Na taj se način može otkriti kako su galaksije izgledale u tako ranom svemiru i kroz to vidimo da su imale intenzivan razvoj i rađanje novih zvijezda. A nismo ni znali da su te rane galaksije imale te ugljikovodike”, komentirao je Radonić.

Poznati astronom se osvrnuo i na rezultate natječaja “Imenuj egzosvijet 2022”, koji je provela Međunarodna astronomska unija (IAU). Od ukupno 603 prijave za imenovanje dvadeset zvjezdanih sustava, koje su pristigle iz ukupno 91 zemlje svijeta i u čemu je sudjelovalo preko 8800 profesionalnih i amaterskih astronoma, među odabranih 20 ušao je i jedan prijedlog iz Hrvatske.

IAU je tako odlučila da se zvijezda, do sada poznata kao WASP-63 i njezin egzoplanetu WASP-63 B, ubuduće nazivaju – Kosjenka i Regoč. Za ovaj prijedlog, i njegovo kvalitetno obrazloženje, zaslužni su učenici astronomske grupe IX. gimnazije i njihov mentor, nastavnik fizike Zlatko Tomšić.

“Bila je velika konkurencija i zato je ovo veliki uspjeh. Pazite, svaka ekipa je trebala napraviti javno događanje, zato se kaže da je u natjecanju sudjelovalo 12 milijuna osoba. Što je i bio cilj… Kroz natječaj se trebala popularizirati astronomija i zato se uzelo 20 egzosustava”, izjavio je Radonić.

Još jedno važno otkriće u pogledu potencijalnog rješenja cijele energetske krize jest demonstracija bežičnog prijenosa solarne energije iz svemira na Zemlju.

“O tome se nije puno pričalo pa nas je iznenadilo. Ekipa iz Instituta za tehnologiju u Kaliforniji potvrdili da je moguće proizvoditi električnu energiju u svemiru i prenijeti je na Zemlju. To je jedna mala demonstracija, ali obećava. Pazite, sunčeva energija je dostupna stalno, 24 sata dnevno jer nema oblaka ili smetnji. U slučaju neke katastrofe na Zemlji bi to bilo jako korisno, a očekujem da bi u roku 20 godina ova tehnologija mogla biti dovoljno razvijena”, smatra Radonić, koji je na kraju još jednom istaknuo koliko je bitno educirati mlade kako bi se okrenuli astronomiji.