Grupa istraživača sa Sveučilišta u Arizoni iznijela je hrabar prijedlog za očuvanje života na Zemlji u slučaju globalne krize na IEEE konferenciji Američkog društva inženjera strojarstva i elektrotehnike 2021.
Predstavili su ideju o izgradnji “skladišta života” – ne samo čovječanstva, već i životinjskog i biljnog svijeta – na Mjesecu. Na Zemljin prirodni satelit bila bi postavljena svojevrsna “lunarna arka” (engleski Lunar Ark) u kojoj bi bili pohranjeni zamrznuti uzorci sperme, jajašca, spora i sjemenki 6,7 milijuna vrsta, piše portal IFL Science.
Grupa je projekt opisala kao “modernu globalnu policu osiguranja” protiv katastrofa koje bi mogle zadesiti civilizaciju Zemlje. Prema njima, Mjesec je dovoljno daleko od rizika s kojima se suočava naš planet, bilo prirodnih ili izazvanih ljudskom aktivnošću.
“Arka” bi se punila u 250 letova
Prijedlog možda zvuči kao nešto iz znanstvenofantastične priče, ali je iznenađujuće realan.
Mjesec možda nije idealno mjesto, ali njegova je prednost što je “udaljen od scenarija sudnjeg dana koji bi mogao zadesiti naš planet”. Kao mjesto za modernu Noinu arku znanstvenici uglavnom vide Mjesečeve špilje i tunele koje je stvorila lava ispod površine. Ideju su dobili u Doomsday Vaultu, skladištu sjemena biljaka na norveškom otoku Svalbardu.
Prema profesoru Jakenu Thangi, koji je predstavio koncept, bilo bi potrebno oko 250 letova na Mjesec da se postrojenje napuni uzorcima. Za usporedbu: za izgradnju Međunarodne svemirske postaje, koja je mnogo bliže Zemlji, trebalo je 40 letova. Znanstvenici su predstavili i neka druga rješenja, poput napajanja pomoću solarnih panela i korištenja supravodiča, što im omogućuju uvjeti na Mjesecu.
Program koij traje desetljećima
Znanstvenici sada traže načine za prikupljanje biološkog materijala, a tim istraživača nedavno je predstavio protokol za prikupljanje i pohranjivanje uzoraka u časopisu BioScience.
Prema njihovim riječima, lunarno skladište bioloških uzoraka trebalo bi prvenstveno biti dizajnirano za uzorke najugroženijih životinja na Zemlji. Međutim, ključni čimbenici za biološko skladištenje su potreba da se minimizira šteta od zračenja i da se uzorci čuvaju na temperaturama blizu -196 stupnjeva Celzijusa. Neka područja u blizini lunarnih polova ispunjavaju te kriterije, piše tim, sugerirajući da bi se nakon početnog testiranja uzoraka i ambalaže u kojoj bi bili pohranjeni, daljnje testiranje odvijalo na Međunarodnoj svemirskoj postaji.
Klonirani uzorci također bi se mogli koristiti u naseljavanju Mjeseca i drugih planeta ili u teraformiranju – stvaranju uvjeta na dijelu ili cijeloj površini svemirskih tijela kako bi na njima mogli živjeti ljudi i druga živa bića sa Zemlje.
“Ovo je program koji traje desetljećima”, napisali su znanstvenici.
“Postizanje lunarnog biorepozitorija zahtijevat će suradnju širokog spektra nacija, kulturnih skupina, agencija i međunarodnih dionika kako bi se razvilo prihvatljivo skladištenje uzoraka, upravljanje i dugoročni planovi.”
Naglasili su, međutim, da bi zaštita zemaljskog života trebala biti glavni prioritet u utrci da se osvoji Mjesec za potrebe industrije i znanosti” Ujedno su svoju studiju nazvali i “otvorenim pozivom za sudjelovanje” u projektu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare