Mukoše su arheološka zagonetka - i dalje. Lokalitet su '85 otkrili šibenski muzealci. A, svjedoče istraživači, nakon uklanjanja površinskog sloja zemlje i kamena, "izronio" je složan i grandiozan tlocrt. Za kojeg ističu da je jedini takav u nas.
Građevinu impozantnih dimenzija krije arheološki lokalitet Goriš, u zaleđu Šibenika. Struka još nije sigurna iz kojeg vremena potječe i koja joj je bila namjena, što će, kažu, saznati tek kad istraže njezine temelje. Kako bi se došlo do njih, treba ukloniti sloj kamenja i zemlje debeo 2 metra.
Tko je, kada i zašto podignuo ovaj impozantni objekt – tek treba utvrditi.
“Imamo neke elemente za koje možemo reći da se radi o kasnoj antici, ali za sad o tome nećemo. Što se tiče važnosti samog ovog lokaliteta, recimo tlocrtno, on je u promjeru svome 2 metra veći nego Sveti Donat u Zadru”, naglasio je Željko Krnčević, ravnatelj Muzeja grada Šibenik za HRT.
Vrijedan arheološki materijal
Ključni nalazi s odgovorima traže se peti put. Prikupljen je opet vrijedan arheološki materijal. Zemlja, kažu ovdje govori. I vraća u povijest.
“Ovo su ulomci neke posude za koju stručnjaci za to razdoblje kažu da je keramika iz kasnoantičkog vremena i to lokalnih romanskog stanovništva, znači nije uvezena”, rekao je dr. sc. Juraj Belaj iz Instituta za arheologiju.
Tijekom prijašnjih kampanja pronađeni su na lokalitetu i grobovi. Ukupno 74, iz 16. stoljeća!
Groblje je nastalo tek nakon urušavanja objekta. A posmrtni ostaci išli su na analizu: koja je rekla nešto više o onima koji su ovdje našli vječni mir.
“Tragovi teškog rada i siromašne prehrane su uočljivi na ostacima. U tih 74 groba našli smo jednu malu perlicu, 3 željezne igle i potkove za jedne cipele. Znači, skoro pa ništa. Vrlo, vrlo ekstremno siromašno groblj”, dodao je Belaj.
Kramp će još dugo biti potreban
Istražiti, konzervirati i predstaviti nalazište – ideja je struke. Jer, ističu, baštinska je to atrakcija.
“Ti majstori koji su radili su zaista bili od najvišeg stupnja meštrije, ako smijem tako kazati. To znači, riječ je o zaista ozbiljnom zdanju”, istaknuo je prof. emeritus Josip Belamarić, povjesničar umjetnosti.
A vrijeme gradnje smjestit će se na vremensku crtu tek kad se dođe do temelja. Kramp će još dugo biti potreban.
Istraživanja skrivenog dijela dojmljivog zdanja se nastavljaju .
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!