Imunološki sustav djece čiji se prostor za igru transformirao iz šljunčanog igrališta u mini-šumu, popravio se tijekom jednomjesečnog perioda, pokazuju rezultati nedavnog istraživanja.

Znanstvenici vjeruju da se to dogodilo jer su djeca razvila različite mikrobe na koži i unutar crijeva, za razliku od one djece čija su igrališta ostala u prvobitnom stanju, prenosi The Guardian.

Postotak autoimunih oboljenja, gdje tijelo greškom napada samo sebe, je u stalnom porastu u zapadnim zemljama. Ovi poremećaji uključuju astmu, lišajeve, dijabetes tipa 1, bolest zapaljenja crijeva i multiplu sklerozu. Glavno moguće pojašnjenje za ovakav trend, nazvano higijenska hipoteza, kaže kako su djeca izložena daleko manjem broju mikroba nego u prošlosti. To znači da su njihovi imunološki sustavi više skloni pravljenju “grešaka”.

Prethodne studije su pokazale statističku poveznicu između izloženosti mikrobnoj raznolikosti i razvoja dobro-funkcionirajućeg imunološkog sustava. Ali, ovo je tek prva studija koja namjerno mijenja okruženje djece i pronalazi uzročnu vezu.

Istražitelji su kazali da njihov eksperiment pokazuje kako je možda moguće unaprijediti jačanje imunološkog sustava kroz vrlo jednostavnu promjenu životnog okruženja gradske djece.

Studija je obuhvatila 75 djece u dva grada u Finskoj, što je relativno nizak broj za ovakvo ispitivanje. “Ali kad smo vidjeli rezultate, bili smo iznenađeni jer su veoma značajni”, rekao je Aki Sinkkonen, voditelj studije s Instituta prirodnih resursa u Finskoj.

Dodao je kako ovo istraživanje može utrti put za nove preventivne prakse, s ciljem prekidanja globalne epidemije autoimunih oboljenja.

Sinkkonen je također naglasio kako postoje slične eksperimentalne studije koje se provode na drugim mjestima, a čiji rezultati još nisu objavljeni.

Rezultati istraživanja su objavljeni u časopisu Science Advances, a u njemu je sudjelovao tim s mnogim stručnjacima u polju medicine, ekologije i gradskog planiranja. Djeca koja su bila predmet istraživanja bila su u dobi od tri do pet godina starosti, iz deset sličnih vrtića.

U četiri vrtića postavljen je travnjak s prirodnom šumskom podlogom, zajedno s patuljastim grmljem, borovnicama, i mahovinom, postavljen je na prethodno ogoljenim područjima za igru. Djeca su u prosjeku provodila 90 minuta vani, i poticana su na igru s biljkama i zemljom.

“Bilo je lako, jer je taj dio igrališta bio najuzbudljiviji,” kazao je Sinkkonen.

Uređenje je koštalo oko 5.000 eura, dosta manje nego godišnje održavanje za igrališta.

Testovi provedeni nakon 28 dana pokazali su raznolikost mikroba na dječjoj koži tri puta veću nego kod onih koji su se igrali na šljunkovitom igralištu, a značajno se povećala i u crijevima. Uzorci krvi su također pokazali pozitivne promjene u rasponu proteina i ćelija bitnih za imunološki sustav, uključujući protuupalni citokin i T-ćelije.

Djeca su jela iste obroke svaki dan, a isključili su one kojima su roditelji davali probiotičke dodatke. Istražitelji nisu mogli kontrolirati djecu u kućnom okruženju, ali su rekli kako su vidjeli značajan učinak “šumske intervencije” bez obzira na različita kućna okruženja.

Izvještaj Britanskog kraljevskog društva za javno zdravstvo iz 2009. godine zaključio je kako je krčenje u prirodi važno za izgradnju imunološkog sustava, ali da je čistoća I dalje od vitalne važnosti kod pripremanja i konzumiranja hrane.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.