Tek mjesec dana provedenih u igri u zelenilu šumskog raslinja može drastično promijeniti dječji imunološki sustav, pokazao je eksperiment proveden u Finskoj.
Kada su zaposlenici u dječjem vrtiću na travnjacima posadili šumsko raslinje i dopustili djeci da se brinu za usjeve u malim kutijama za sadnju, raznolikost mikroba u probavnom sustavu i na koži male djece postala je zdravija u vrlo malo vremena.
U usporedbi s drugom djecom iz grada koja su vrijeme za igru provodila u standardnim urbanim vrtićima okruženim asfaltom, šljunkom i pločicama, kod djece u dobi od 3 do 5 godina u ovim zelenim vrtićima u Finskoj je zabilježen povećan broj T-stanica i drugih važnih imunoloških markera u krvi u roku od samo 28 dana, piše Science Alert.
PROČITAJTE JOŠ
“Također smo saznali da je crijevna mikroflora djece koja su bila okružena zelenilom slična crijevnoj mikroflori djece koja su svaki dan šetala šumom,” objasnila je znanstvenica Marja Roslund sa sveučilišta u Helsinkiju 2020., kada je to istraživanje objavljeno.
Ranija istraživanja pokazala su da je izlaganje zelenim prostorima u ranoj dobi povezano s jakim imunološkim sustavom, no još uvijek je nejasno je li ta veza uzročno-posljedična ili ne.
Eksperiment u Finskoj bio je prvi koji je eksplicitno manipulirao dječji urbani okoliš i potom testirao promjene u njihovoj mikroflori, a samim time i imunološkom sustavu.
Iako rezultati ne daju baš sve odgovore, oni idu u prilog prvotnoj ideji – da promjena u mikrobima iz okoliša relativno jednostavno može utjecati na mikrofloru u djece, što jača njihov imunološki sustav.
Ideja da okoliš bogat životom utječe na naš imunitet poznata je kao “hipoteza bioraznolikosti.” Prema toj hipotezi, gubitak bioraznolikosti u urbanim područjima mogao bi barem djelomično biti odgovoran za nedavni porast u bolestima povezanima s imunitetom.
“Rezultati ove studije podržavaju hipotezu bioraznolikosti i koncept da niska bioraznolikost u modernom životnom okolišu može dovesti do slabog imunološkog sustava i posljedično povećati učestalost bolesti povezanih s imunitetom,” objasnili su autori u studiji.
Studija je uspoređivala mikrobe iz okoliša pronađene u dvorištima 10 različitih urbanih vrtića u kojima je vrijeme provodilo ukupno 75 djece u dobi između 3 i 5 godina. Neki od tih vrtića imali su standardna urbana dvorišta s betonom i šljunkom, a u drugima se djecu vodilo na dnevne šetnje prirodom. Četiri vrtića imala su vrtove obogaćene travom i raslinjem.
U 28 dana, djeca u ta četiri vrtića igrala su se u novim dvorištima pet dana u tjednu. Istraživači su testirali mikrofloru na njihovoj koži i u crijevima prije i poslije eksperimenta, a otkrili su poboljšane rezultate u usporedbi s prvom skupinom djece koja su se igrala u dvorištima s manje zelenila.
Čak i toliko kratkom trajanju studije, istraživači su pronašli da su mikrobi na koži i u crijevima djece koja su se redovito igrala u zelenim prostorima postali raznovrsniji, a ta karakteristika se povezuje s općenito zdravijim imunološkim sustavom.
Rezultati su bili slični i u drugoj skupini djece, koja su u vrtićima išla na dnevne šetnje u prirodi.
Djeca koja su se igrala vani – u travi, na zemlji i među drvećem – imala su više razine mikroba gammaproteobacteria koji, čini se, osnažuje imunološku obranu kože, a i povećava imunološka lučenja u krv i smanjuje razine interleukina-17A, koji je povezan s bolestima imunološkog sustava.
“Ovo ide u prilog teoriji da kontakt s prirodom sprječava poremećaje u imunološkom sustavu kao što su autoimune bolesti i alergije,” objasnio je ekolog Aki Sikkonen sa sveučilišta u Helsinkiju.
Rezultati još nisu potpuno jasni oko uzročno-posljedične veze prirode i djece, a trebat će ih usporediti s rezultatima većih studija diljem svijeta. Ipak, dobrobit zelenih prostora za naše zdravlje ne staje tek na imunološkom sustavu.
Istraživanja pokazuju da je vrijeme provedeno na otvorenom zdravo za dječji vid, a djeca koja više vremena provode u prirodi mentalno su zdravija. Neke nedavne studije pokazale su da su zeleni prostori povezani sa strukturnim promjenama u mozgu djece.
Još nije jasno što stoji iza ovih nevjerojatnih rezultata. Mogla bi biti riječ o promjenama u imunološkom sustavu, udisanju svježeg zraka, upijanju sunčeve svjetlosti, većoj tjelesnoj aktivnosti, ili jednostavno osjećaju mira.
Stvarni svijet je kompleksan i vrlo je teško kontrolirati sve faktore iz okoliša koji mogu utjecati na zdravlje u studijama.
Djeca iz ruralnih krajeva manje pate od astme i alergija, no dostupna literatura o vezi između zelenih površina i poremećaja imunološkog sustava je nejasna.
Ovdje je istraživanje obavljeno na vrlo malom uzorku, i pronašlo je tek korelaciju. Ne može se znati što su djeca zaista radila na otvorenom u vrtićima, ali pozitivne promjene bile su dovoljne da znanstvenici u Finskoj podijele neke savjete.
“Bilo bi najbolje kada bi se djeca mogla igrati u lokvama i kada bi svi kopali organsku zemlju,” kaže Sinkkonen. “Mogli bismo djecu voditi u prirodu pet dana u tjednu da bi im poboljšali mikrofloru.
Povezivanje djece s prirodom također je dobro za budućnost ekosustava na Zemlji. Studije su također pokazale da će djeca koja provode puno vremena u prirodi češće željeti postati ekolozi što je, u današnjem svijetu, važnije no ikad.
Samo pripazite da su se svi cijepili protiv tetanusa, dodaje Sikkonen.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!