Kupovina odjeće može biti stresno iskustvo, a tome doprinosi konfuzija u oblasti konfekcijskih brojeva. Razlike u označavanju javljaju se kako na nivou zemalja tako i između pojedinačnih brendova. Zašto nam odgovara veličina 38 nekog brenda, a u drugoj trgovini u sličan artikal istog konfekcijskog broja ne možemo stati?

Naravno, veličina naše odjeće ne određuje tko smo, ali je teško poreći da na nas barem malo ne utječe koji konfekcijski broj visi na etiketi odjevnog predmeta koji oblačimo u garderobi. Prilikom pripreme ovog članka teško je izbjeći osobna iskustva, bilo da se radi o iskustvima čitateljica, prijateljica, radnih kolegica ili same autorice.

„Zara je oduvijek bila moj prvi izbor za kupnju hlača. Moja radost pri pomisli da ću nakon nekoliko mjeseci zdravijeg života bez previše truda ponovo moći obući i zakopčati hlače veličine 38, bila je iskrena. Ali neuspješno“, svoje iskustvo u trgovini opisala je naša sugovornica. Kaže da je naišla na dosta “supatnica” sa sličnim iskustvima. “Čula sam od ‘svugdje imam veličinu 34, samo u Zari sam skoro na veličini 38’ do činjenice da je slično i u Stradivariusu.”

U nekim od naših popularnih trgovina odjećom posljednjih godina doživljavamo obrnuto od tzv. vanity sizinga. Vanity sizing odnosno inflacija konfekcijskih brojeva, pojava je u kojoj odjeća s oznakom iste veličine vremenom postaje fizički veća. Zagovornici vanity sizinga tvrde da on ima pozitivan psihološki učinak na ljude i da se zbog toga osjećaju bolje u vlastitoj koži, dok su britanski liječnici iz njihove agencije za javno zdravlje već prije nekoliko godina upozoravali da inflacija veličine doprinosi normalizaciji pretilosti u društvu.

Nedosljednosti kod konfekcijskih brojeva javljaju se barem od 1937. godine. U katalogu američkog trgovačkog lanca Sears iz te godine je žena s opsegom grudi od 81 centimetar odgovarala konfekcijskom broju 14 (u Europi je to 44). Trideset godina kasnije, žena s istim opsegom grudi mogla je nositi haljinu konfekcijskog broja 8, a 2011. to je već bila veličina 0 (u EU-u je to veličina XS/32).

Dizajn po mjeri idealnog kupca

Šefica Katedre za modu i tekstil na Fakultetu za dizajn, izv. prof. dr. Damjana Celcar priznaje da zaista postoji velika konfuzija u oblasti konfekcijskih brojeva. Na nivou EU-a već poznajemo različite načine označavanja – naš konfekcijski broj 36, na primjer, odgovara talijanskom 40.

Postoji više standarda za označavanje odjeće, ali jedino što je obvezno je da na etiketi bude napisan njen sirovinski sastav. Napisana veličina je samo preporuka, ali, naravno, brendovi ne mogu sebi priuštiti da ne koriste konfekcijske brojeve, jer u tom slučaju potrošači ne bi mogli odabrati odgovarajuću odjeću za sebe.

Prije više od 20 godina pojavio se novi prijedlog označavanja i to s piktogramima. „Bila bi prikazana silueta ljudskog tijela, na jednoj strani bile bi napisane mjere visine i dužine, a na drugoj opseg“, objašnjava profesorica Celcar. Ali ovo rješenje nije zaživjelo, vjerojatno zato što bi ovakvo objedinjavanje moglo predstavljati prilične troškove za kompanije zbog potrebe obnove cjelokupnog mjernog sustava.

Zanimljivo je znati da su konfekcijski brojevi zapravo izvedeni iz opsega grudi. Istovremeno, sugovornica ističe besmislicu: “Naravno, veličina grudi nema nikakve veze s hlačama”.

Antropometrijska mjerenja na nivou populacije su neophodna da bi se uopće napravila tablica mjerenja. “Pritom su otkrili da su se u vremenu od posljednjeg mjerenja, na primjer, povećali opseg struka ili su se bokovi spustili…” ilustrira Celcar. Kod nas se tim mjerenjima ne bavi nijedna institucija, uglavnom pratimo njemački standard, jer se tamo mjerenja vrše 3D skenerima.

Na odluku o tome koliki će određeni konfekcijski broj biti za određeni brend, osim modnih trendova, prije svega najviše utječu odluke brendova. Kako Celcar ističe, brend zamišlja “idealnu ženu koja odgovara njihovom konfekcijskom broju 36” i prati te mjere, a ne postojeće standarde.

Prema standardu, konfekcijski broj 36 trebao bi odgovarati opsegu grudi od 84 centimetra, ali brendovi kreiraju svoju, idealnu veličinu 36 za njih odnosno za svoje kupce. “Gotovo bi se moglo reći da se radi o obmanjivanju kupaca. Pod konfekcijskim brojem 36 u trgovini možete dobiti mnogo više nego s opsegom grudi od 84 centimetra“, dodaje sugovornica s Fakulteta za dizajn.

Prilikom kupnje odjeće preko interneta, kada se više nego u trgovini bavimo tabelama veličina, mora se voditi računa da se mjere konkretnih komada razlikuju od mjera koje odgovaraju određenom konfekcijskom broju. „Prilikom crtanja kroja za – na primjer – jaknu, mora se voditi računa da ispod nosimo donje rublje i drugu odjeću, zato je potrebno dodati nekoliko centimetara. Konačna veličina komada se zato razlikuje od stvarne tjelesne mjere”, objašnjava Celcar.

Prilagođavanje azijskom tržištu

Tina Martinec Selan, osobna asistentica i savjetnica za cjelokupan izgled, u praksi primjećuje da se trendovi okreću od inflacije veličine konfekcijskih brojeva. „I iz vlastitog iskustva mogu reći da mi još uvijek odgovara odjeća nekih konfekcijskih brojeva od prije 10 godina, ali mi sada u istoj trgovini taj isti broj više ne odgovara, čak i ako se radi o sličnom artiklu, recimo suknji od trapera”, kaže.

Trend smanjenja konfekcijskih veličina može se, između ostalog, pripisati činjenici da se mnogi brendovi šire na azijsko tržište, gdje su žene u prosjeku znatno manje i sitnije. „Budući da je azijsko tržište ogromno i zato što brendovi ne prave odvojene kolekcije, to je nešto što posljedično utječe na sve nas“, objašnjava Martinec Selan.

Drugačiji su brendovi koji dolaze iz sjeverne Evrope. „Kod njih je ‘sizing’ mnogo velikodušniji i ljubazan prema potrošačima. Ljudi su tamo viši, zato odjeću prilagođavaju ovoj glavnoj ciljnoj grupi. Primjer je H&M i mnogi norveški brendovi koje možemo pronaći na About You. Takođe nizozemski i švedski. Kada kupujemo tu odjeću, možemo malo ‘odahnuti’“, opisuje sugovornica.

Zara, koju smo već spomenuli kao primjer brenda s manjim konfekcijskim brojevima, dio je Inditex grupe, u koju spadaju i Bershka, Pull&Bear, Stradivarius i Oysho. Kao što kaže Martinec Selan, te trgovine uglavnom ciljaju prije svega na tinejdžere, zbog čega su i brojevi uglavnom manji. Pritom se treba zapitati kakav utjecaj to ima na mlade ljude koji ne odgovaraju normi. Za njih je posebno važno da se imaju s kim identificirati i da su izloženi različitostima. „Da vide i manekenke koje nisu mršave kao grane i manekene koje nisu mišićavi“, opisuje sugovornica.

“Mislim da se iza svega toga krije želja da nas pretvore u vječno nezadovoljne potrošače, robove dijeta i vježbanja. Takva osoba će potrošiti mnogo više jer će povjerovati svakom obećanju u reklami za sretniji život“, upozorava osobna stilistica. Kako kaže, i sama je veliki zagovornik da ljude ne definiraju brojevi i da jednostavno trebamo nositi ono što nam pristaje. Ali u svom poslu često primjećuje razočarenje kada neka žena ne odgovara konfekcijskom broju za koji je mislila da je “njen”.

#bodypositivity

Posljednjih godina u društvu se pojavio trend body positivity, odnosno dobre slike vlastitog tijela. To je pokret koji naglašava pozitivno prihvaćanje svih tijela, bez obzira na njihovu veličinu, oblik, nijansu kože, spol ili fizičku sposobnost.

Na val tog trenda skočile su mnoge zvijezde i influencerice, ali i brendovi. To se očituje i u kampanjama i modelima koje koriste u svojim reklamama. “Vidim kampanje koje uključuju sijede, lijepe, starije gospođe i modele punije figure… To nam daje osjećaj da ljepota nije ograničena na konfekcijski broj”, govori o tome Martinec Selan.

Naravno, takve kampanje su dobrodošle, ali još važnije je šta brendovi nude u praksi, dakle koji raspon konfekcijskih brojeva je dostupan. “Mene to ljuti jer u određenim trgovinama možete pronaći samo XS, S, M i L – ako ste manji ili veći od toga, možete se obrisati ispod nosa”, objašnjava stilistica, koja kaže da je raspon konfekcijskih brojeva veliki prije svega u Ujedinjenom Kraljevstvu.

“Na Otoku možete pronaći sve od UK 2 do UK 20, što je od našeg broja 32 do skoro 50. Dobrodošlo je što ne moramo žaliti za onim što nam ne odgovara i pronađemo nešto što nam odgovara i u čemu se dobro osjećamo”, dodaje Tina Martinec Selan.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram