Šef misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za Bosnu i Hercegovinu (BiH) Francisco Parodi potvrdio je u ponedjeljak kako neće biti isplate novih rata ranije odobrenog kredita za BiH sve dok parlament ne donese zakon o trošarinama na gorivo kojim bi se povećali proračunski prihodi.
Istodobno, Parodi je upozorio kako o tome ovisi i daljnji priljev stranih investicija, bez čega nema ni značajnijeg gospodarskog rasta čije bi učinke osjetili obični ljudi.
“Srednjoročno gledano, treba nam (gospodarski) rast od barem tri do četiri posto da bi građani značajnije osjetili poboljšanje. Da bi do toga došlo, BiH treba investicije, a do njih sada neće doći, jer se kasni s uvođenjem trošarina”, kazao je Parodi, a prenose banjolučke “Nezavisne novine”.
Parodijevo upozorenje uslijedilo je uoči nove sjednice Zastupničkog doma Parlamenta BiH, koji bi ovog tjedna ponovo trebao raspravljati o ranije odbijenom zakonu po kojemu bi se na svaku litru goriva uvele trošarine u iznosu od 15 feninga odnosno oko 7,5 eurocenti. Zakon nije prošao u parlamentu jer se tamo praktično raspala vladajuća koalicija.
VEZANE VIJESTI
Oni koji se protive uvođenju trošarina pravdaju to tvrdnjom kako će poskupljenje goriva neminovno dovesti i do rasta ostalih cijena pa traže zaštitne mjere poput uvođenja plavog dizela za poljoprivrednike.
Sa stajališta MMF-a, takvi su zahtjevi neprihvaljivi jer je procjena kako bi uvođenja plavog dizela samo potakulo zpolorabe i korupciju, čime bi se dodatno smanjili proračunski prihodi, pa predlažu da se osiguranje poticaja za poljoprivredu prepusti entitetima kroz namjenska izdvajanja iz proračuna.
Uvođenjem trošarina MMF uvjetuje nastavak isplata rata kredita od 550 milijuna eura odobrenog 2016. godine temeljem programa ekonomskih reformi kojima bi se u razdoblju od tri godine smanjili proračunski deficit države i entiteta, reducirao javni i ojačao privatni poslovni sektor te stabiliziralo stanje u bankarskom sektoru.
Stoga bi se na državnoj razini morali usvojiti zakon o trošarinama i zakon o osiguranju depozita, a na razini Federacije BiH izmijenjeni zakon o bankama. Uz to je uvjet za isplatu novih rata kredita “dubinska analiza” poslovanja tvrtki “BH Telecom” i “HT Eronet”, koje se suočavaju s velikim padom prihoda, a značajan su resurs.
Za sada nema planova za privatizaciju tih tvrtki, no MMF inzistira na preciznim provjerama stanja u njima kako bi se mogao provesti njihov preustroj i eventualna prodaja dijela vlasničkih prava.
Parodi je istaknuo da BiH nema puno izbora. Iako je u 2016. godini gospodarski rast u toj zemlji iznosio 2 posto, šef misije MMF-a to je okvalificirao kao “razočaravajući” podatak, ističući kako rast mora biti veći od tri posto da bi se poboljšala kvaliteta života.
“Jedan od ciljeva vlasti u BiH je jačanje investicija u ekonomiju kroz infrastrukturalne projekte i izgradnju autocesta i cesta. Jedini realan način da se to dogodi je podrška Europske banke za obnovu i razvoj i drugih financijskih institucija kroz uvođenje trošarina na gorivo. Infrastrukturni projekti će kratkoročno dovesti do jačanja ekonomije i povećanja zaposlenosti, a dugoročno do stvaranja oslonca za održivi rast”, poručio je Parodi podsjećajući kako sada svake godine 30 do 40 tisuća ljudi ljudi napusti BiH, što su ogromne brojke za tako malu zemlju.
Za ekonomiste je alarmantan podatak da toliki broj najobrazovanijih i najproduktivnijih ljudi napušta zemlju, a za MMF je to jasan signal da reforme moraju biti nastavljene bez odgode, kazao je Parodi.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
