Dvodnevni posjet šefa ruske diplomacije Sergeja Lavrova Srbiji u središtu je pozornosti vanjsko-političkih komentatora i analitičara, a većina ih je suglasana da njegovim susretima Moskva želi provjeriti raspoloženje u Beogradu nakon nedavnog usvajanja strategije proširenja Europske unije za države zapadnog Balkana.
“Cilj Lavrova očigledno će biti odgovor na pitanja koja sada najviše zanimaju Rusiju, da li je došlo do promjene usvajanjem te strategije i da li je došlo do promjene stavova Beograda po tim pitanjima”, ocijenio je za N1 nekadašnji dopisnik ruskog “Komersanta” s Balkana Genadij Sisojev. “Nakon strategije Europske komisije, Rusija mora znati na čemu je. I EU će vrlo pažljivo slušati što ovdje kaže Lavrov, ali i naši dužnosnici, a brzo će uslijediti neka europska ocjena posjeta”, procjenjuje vanjsko-politički komentator beogradskog lista “Politika” Slobodan Samardžija.
Uz ocjenu da je “Rusija odavno spustila sidro u Srbiji, vezujući je za svoju vanjsku politiku”, komentator Boris Varga ocjenjuje kako će Beograd postati “pravi strateški partner Moskvi” tek kada riješi status Srpsko-ruskog humanitarnog centra u Nišu, o kojem se zasad lome koplja na razini diplomatskih prepucavanja Rusije i Zapada, poglavito SAD-a. “Svi ovi momenti su simbolički dok humanitarni centar u Nišu ne dobije status diplomatskog imuniteta. To bi bila neka vrsta krune u odnosima između Srbije i Rusije. I tada bi Srbija bila za Rusiju mnogo više od jednog simboličkog značenja”, uvjeren je Varga.
Upravo je Srpsko-ruski humanitarni centar u Nišu u srijedu navečer bio i jedna od tema Lavrova na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. Po ocjeni Lavrova, taj centar “radi samo u okviru svog humanitarnog mandata”, ali je ruski šef diplomacije istodobno rekao i kako “nije jasno što rade naše američke kolege u bazi Bondsteel” na Kosovu. “Iza Centra se ne kriju nikakve skrivene namere. Kada su izrečene sumnje čime se bave ruski i srpski službenici, pozvani su predstavnici onih koji sumnjaju, SAD-a, da slobodno posjete Centar. Predstavnik SAD-a mogao se uvjeriti da se Centar bavi isključivo humanitarnim radom”, naveo je Lavrov.
Centar je tijekom višegodišnjeg postojanja razminirao golem teritorij, pomagao u gašenju požara, spašavanju od poplava u Srbiji i zemljama regije, od BiH do Makedonije i Grčke. Lavrov je istodobno upozorio kako je “u istoj regiji, na teritoriju Srbije, na Kosovu, na osnovu odluke UN-a, stvorena američka baza Bondsteel”. “Dolaze brojna svjedočanstva da nije jasno čime se tamo bave naše američke kolege. Kao odgovor na te sumnje, oni nisu pozvali nikog da dođe u posjet”, prokomentirao je Lavrov, podsjetivši i da je vojna baza Bondsteel kod Uroševca, na Kosovu uspostavljena na osnovu rezolucije UN o ulasku međunarodnih mirovnih trupa na teritorij Kosova poslije srpsko-albanskih sukoba krajem ’90-ih godina.
O Srpsko-ruskom humanitarnom centru u Nišu zadnjih su mjeseci potaknuta brojna pitanja, među ostalim iz američkih krugova koji se pitaju da li Rusija otvara špijunsku bazu u Srbiji. Analitičari ocjenjuju da će, dok se interesi dviju svjetskih sila na Balkanu sudaraju na aktivnostima Centra u Nišu, na ispitu biti vojna neutralnost Srbije. Diplomatski status za Centar bi trebale omogućiti vlasti u Srbiji, ali je Beograd već mjesecima zbog toga pod povremenim diplomatskim pritiscima uz ključni argument kako bi ta baza “mogla biti nešto više” od humanitarnog centra.
Među dosadašnjim očitovanjima srbijanskih dužnosnika izdvaja se mišljenje šefa diplomacije Ivice Dačića, koji je ranije ocijenio da bi Centar trebao imati status u rangu SOFA, sporazuma Srbije s NATO-om kojim se, uz pun diplomatski imunitet, regulira prolazak stranih vojnih snaga preko teritorija Srbije.
