Slovenski predsjednik Borut Pahor rekao je u ponedjeljak u razgovoru za Slovensku televiziju da će početkom srpnja mandat za sastav nove vlade ponuditi Janezu Janši čija je Slovenska demokratska stranka (SDS) u nedjelju osvojila relativnu većinu mandata u novom sazivu slovenskog parlamenta.
“Mislim da je u redu da on prvi dobije priliku za sastavljanje vlade. Čak ako u tome i ne bi uspio, birači bi znali da je imao priliku za to”, kazao je Pahor, dodavši da treba poštivati demokratska pravila i volju birača od kojih je 25 posto svoj glas dalo Janšinoj stranci.
Pahor je kazao da je s Janšom telefonski već razgovarao i čestitao mu na izbornom rezultatu, te mu predložio da se neformalno sastanu krajem idućeg tjedna, kako bi razgovarali o postizbornoj situaciji i izgledima za formiranje nove vlade.
Janez Janša relativni je pobjednik parlamentarnih izbora u Sloveniji, na drugom je mjestu Lista Marjana Šarca (LMŠ), a slijede Socijalni demokrati (SD), Stranka modernog centra (SMC), Ljevica (L) i demokršćanska Nova Slovenija (NSI).
Za tjedan dana Pahor očekuje i službeno izvješće Državnog izbornog povjerenstva, nakon čega će on kao predsjednik države sazvati konstitutivnu sjednicu novog parlamenta, vjerojatno za 22. ili 23. lipnja.
Nakon toga i izbora predsjednika parlamenta održale bi se i službene konzultacije Pahora s predsjednicima zastupničkih klubova, kako bi se vidjelo tko je s kime spreman koalirati, a bude li sve kako treba Pahor će službeni prijedlog da Janša bude mandatar u parlament uputiti u prvom tjednu srpnja.
O kandidatu za mandatara u parlamentu odlučuje se tajnim glasovanjem, a mora dobiti natpolovičnu većinu od 46 glasova.
Iako je relativni pobjednik izbora Janša u ovom trenutku nema ni izdaleka zajamčenu mogućnost da dobije mandat i kasnije formira koalicijsku vladu jer su za sada s njime spremni koalirati samo demokršćani iz Nove Slovenije (NSI) Mateja Tonina.
Pahor je upozorio da Slovenija već ima iskustva sa sastavljanjem vlada u različitim postizbornim situacijama, pri čemu se događalo da relativni izborni pobjednik ne dobije mandat, pa se imenuje drugi mandatar, ili pak da prvi mandatar ne dobije potrebnu većinu iz prvog pokušaja.
Upozorio je da se to događalo i na nedavnim izborima u Njemačkoj i Italiji.