Proširenje EU-a na zapadni Balkan mora postati prioritetom nove EK-a jer je to jedini način da se spriječi rastuća prijetnja prekrajanja granica u toj regiji po etničkom načelu i njena trajna destabilizacija, upozorio je u srijedu u Sarajevu slovenski predsjednik Borut Pahor najavivši kako će se njegova zemlja snažno zalagati za takav novi pristup.
Pahor je kao počasni gost Sarajevo Bussines Foruma (SBF), međunarodne poslovne konferencije koja je okupila gotovo dvije tisuće poduzetnika, investitora i političara, kazao kako je došlo vrijeme da Europska unija bitno promijeni odnos prema jugoistoku kontinenta i redefinira svoju politiku proširenja koja, kako je kazao, mora postati “fleksibilnija”.
“Ta politika treba biti više politička, a manje tehnička”, kazao je Pahor. Priznao je ipak kako u ovom trenutku o tome ne postoji konsenzus među državama-članicama Unije, no ističe kako one koji su skeptični prema ubrzanom integriranju zapadnog Balkana ne treba prestati suočavati s argumentima protiv takve suzdržane politike.
Slovenski predsjednik ne dvoji kako će prioriret za novi saziv Europske komisije, nakon svibanjskih izbora za Europski parlament, biti konsolidacija same Unije, no odmah nakon toga na dnevnom redu morao bi se naći nastavak proširenja, prije svega na zapadni Balkan, jer druge države poput Ukrajine na to u doglednoj budućnosti ne mogu računati.
Odgoda proširenja mogla bi ugroziti stabilnost cijele regije
“Fleksibilnija” politika proširenja, kako je opisuje Pahor, ne bi značila da se ne moraju ispuniti postavljeni standardi i usvojiti zajednička pravna stečevina, jer zbog toga i postoji postupak primanja. No sada je vrijeme za Europsku komisiju i za EU u cijelosti da zapadni Balkan promatraju kao geopolitičko pitanje, ističe Pahor.
Slovenski predsjednik najavio je kako će stoga na idućem summitu Brdo-Brijuni procesa, koji će se održati u Tirani u svibnju, predložiti zajedničku deklaraciju kojom će pozvati Europsku komisiju da usvoji upravo takav pristup i da to postane važno političko pitanje, čime bi se zajamčila neka vrsta sigurnosti jugoistočnoj Europi.
“Ne bude li toga, odgoda proširenja ugrozila bi cijeli proces i sigurnost u ovom dijelu Europe”, kazao je Pahor istaknuvši, međutim, da je na državama zapadnog Balkana da ubrzaju provedbu reformi i da pritom ne čekaju na EU.
Preostalo je ostale članice EU uvjeriti da razmišljaju na sličan način, poručio je Pahor, sugerirajući kako je najjači argument taj da će u protivnome na Balkanu “izroniti stare nacionalističke političke sile” koje će pokušati mijenjati granice po etničkim načelima, što bi ugrozilo stabilnost ovog dijela Europe.
Dodik: Priključenje EU – najvažniji prioritet BiH
Predsjedatelj Predsjedništva BiH Milorad Dodik odmah je pozdravio Pahorovu inicijativu, a u govoru pred sudionicima SBF-u podsjetio je kako je integriranje BiH u EU jedan od rijetkih ciljeva o kojima u BiH postoji apsolutna suglasnost.
“Naše je najvažniji prioriret priključenje EU”, kazao je Dodik dodavši kako i on to vidi kao temelj stabilnosti ne samo BiH, nego i regije.
Pahorove riječi nazvao je ohrabrujućim dodajući kako BiH treba veću pomoć Bruxellesa na putu europskih integracija, ali istodobno želi jačati suradnju s drugim državama i organizacijama.
“Od tog se prioriteta neće odustati, no surađivati želimo i s uvaženom Turskom, Malezijom, Marokom i drugima koji su nami do sada bili dobri partneri”, kazao je Dodik.
U partnere je ubrojao i Kinu te Rusiju, posebice na planu razvitka energetskog sektora, uz zaključak kako samo ubrzani razvitak može sačuvati BiH od destabilizacije.
Turski potpredsjednik Fuad Oktay potvrdio je kako njegova zemlja želi ostati pouzdan partner BiH, ali i drugih država regije te, uz bilateralne, jačati i odnose na multilateralnim platformama, pri čemu je posebice spomenuo trilateralu Hrvatska-BiH-Turska.
“Svi akteri ovdje trebaju raditi kako bi se uspostavio trajni mir i stabilnost, a Turska želi pomoći u uspostavi bilateralnih i multilateralnih platformi da se to postigne”, kazao je Oktay sugerirajući da se infastrukturni projekti promatraju kao prioritet i pretpostavka razvitka svake druge poslovne djelatnosti.
Najavio je kako će vlada u Ankari snažno poticati izgradnju autoceste između Beograda i Sarajeva, koja bi se dobrim dijelom financirala turskim kapitalom.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
