Stotine ljudi s područja bivše Jugoslavije odalo je u subotu u Beogradu počast nekadašnjem doživotnom predsjedniku Socijalističke Federativne Repubike Jugoslavije (SFRJ) Josipu Brozu Titu u povodu 25. svibnja, Dana mladosti koji se u tadašnjoj državi slavio kao zajednički, državni praznik.
Brojni štovatelji Josipa Broza Tita, rijetki preživjeli članovi Saveza udruga boraca narodnooslobodilačkog rata (SUBNOR), te članovi udruga koji baštine sjećanje na Tita, okupili su se i s vijencima, cvijećem, te zastavama bivše SFRJ i Saveza komunista Jugoslavije, u mimohodu odali počast u Kući cvijeća.
Oni su, organizirano autobusima ili osobnim atomobilima, od jutra pristizali na plato ispred Muzeja povijesti Jugoslavije na Dedinju, u okviru kojeg je i kompleks Kuća cvijeća, posljednje počivalište Josipa Broza Tita.
Mnogi od njih nosili su kape “titovke”, bedževe s Titovim likom, ordenje i odličja iz bivše SFRJ, a pojedini su došli u društvu svojih unuka, s crvenim pionirskim maramama oko vrata.
Unatoč brojnim kontroverzama i prijeporima među povjesničarima i suvremenicima Titova doba oko njegove uloge u poslijeratnim stradanjima pripadnika poraženih snaga i političkih protivnika, suvremena povijest ubraja ga među naijstaknutije vođe i državnike epohe, a tisuće ljudi iz bivše SFRJ pohodi Memorijalni centar Josip Broz Tito i Kuću cvijeća svake godine na dan njegove smrti 4. svibnja, te 25. svibnja kad se u bivšoj Jugoslaviji slavio njegov rođendan.
Titovo se ime, osim uz komunistički i partizanski pokret, te antifašističku borbu koja je tijekom Drugog svjetskog rata presudno utjcala na ustrojstvo i postojanje bivše SFRJ, vezuje i uz osnivanje Pokreta nesvrstanih, koji je okupljao zemlje trećeg svijeta i bio svojverstan balans između Istoka i Zapada. Prema službenim podacima iz Muzeja, tijekom ta dva dana okupi se – od godine do godine – 2000 do 5500 tisuća ljudi.
Titovom pogrebu u Beogradu 8. svibnja 1980. godine nazočilo je više od 200 visokih dužnosnika – šefova država ili vlada i visokih izaslanstava iz čak 127 zemalja svijeta.
Od 1980. godine Kuću cvijeća je, po službenim podacima, posjetilo više od 17 milijuna ljudi, a tijekom cijele godine najbrojniji su turisti iz Zapadne Europe, Amerike, te sve više iz Azije – Kine, Japana i Južne Koreje.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram