Američki State Department objavio je u svome godišnjem izvješću o vjerskim slobodama u Bosni i Hercegovini za 2018. godinu kako manjinske vjerske skupine na određenim područjima nastavljaju prijavljivati napade na vjerske objekte i službenike te diskriminaciju lokalnih vlasti u vezi sa korištenjem vjerske imovine.

“Od ukupno 209 napada na vjerske službenike i objekte, koje je Međureligijsko vijeće registriralo od 2010. godine, policija je identificirala odgovorne za 73 napada, a sudovi su procesuirali 23 slučaja. U godišnjem izvješću Međureligijskog vijeća se navodi da je od 1. studenog 2016. do 31. prosinca 2017. godine zabilježeno 11 napada na vjerske objekte, sedam na imovinu Islamske zajednice, tri na groblja Srpske pravoslavne crkve te jedan napad na imovinu Katoličke crkve.”

U BiH živi 3,9 milijuna stanovnika od čega su, po popisu stanovnika u toj zemlji iz 2013.godine, 51 posto muslimani, 31 posto pravoslavci, oko 15 posto katolici, a u BiH živi i oko tisuću Židova.

U izvješću State Departmenta, koje je u ponedjeljak objavio sarajevski portal Faktor.ba, podsjeća se na presudu Europskog suda za ljudska prava iz 2009. godine u predmetu “Sejdić-Finci”, prema kojoj se Ustav BiH mora izmijeniti na način da članovima svih vjerskih i drugih manjina omogući kandidiranje za Predsjedništvo BiH i izbor u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Predsjedništvo BiH, naglašava se, nije odobrilo ugovor, usuglašen 2015. godine, između države i Islamske zajednice u BiH.

Prošle godine su hrvatski i srpski članovi Predsjedništva odbili staviti ovo pitanje na dnevni red sjednica Predsjedništva BiH zbog sporova u vezi s predloženim tekstom sporazuma, piše u dokumentu.

Upozorava se i na primjedbe predstavnika Katoličke crkve da od lipnja 2016. nije održan sastanak Zajedničkoga povjerenstva za provedbu konkordata sa Svetom Stolicom zbog uočenog nedostatka interesa vlasti. Raniji sporazumi koje je Povjerenstvo postiglo, uključujući zakon o vjerskim blagdanima, i dalje nisu provedeni. U prosincu prošle godine dužnosnici Srpske pravoslavne crkve su izvijestili kako vlada nije poduzela nikakve korake kako bi uspostavila Povjerenstvo za provedbu ugovora države s tom vjerskom zajednicom.

U izvješću se ukazuje i na upozorenja dužnosnika manjinskih vjerskih skupina da vlasti na svim razinama i dalje diskriminiraju te skupine u korištenju vjerske imovine te izdavanju odobrenja za nova vjerska dobra.

U dokumentu se upozorava i na izvješća nevladinih organizacija kako su odredbe zakona o vjerskom obrazovanju djece povratnika ostale neuređene, naročito u segregiranim školskim sustavima, “često po nalogu viših državnih tijela koje nastoje ometati proces”.

“Roditelji više od 500 bošnjačke djece, koji su se vratili u svoje predratne domove u nekoliko zajednica u entitetu RS, nastavili su bojkotirati javne škole već šestu godinu. Umjesto toga, odlučili su poslati svoju djecu u alternativne škole organizirane u prostorijama upravnih zgrada međunarodne zajednice i po programu Federalnoga ministarstva obrazovanja”, piše u izvješću.

Vlasti su, ističe State Department, nastavile selektivno provoditi prava vjerskih skupina u područjima u kojima su te skupine predstavljale vjerske manjine. Ti pripadnici vjerskih manjina prijavili su diskriminaciju zbog pristupa obrazovanju, zapošljavanju, zdravstvenoj skrbi i drugim socijalnim uslugama.

Nevladine organizacije izvijestile su da su predstavnici manjinskih zajednica u Kantonu 10 u općinama Drvar, Bosansko Grahovo i Glamoč bili diskriminirani, naročito kada je riječ o pristupu obrazovanju na materinjem jeziku i zapošljavanju u javnim poduzećima. Čelnici zajednica također su rekli kako lokalne vlasti i dalje diskriminiraju kada je riječ o pružanju policijske zaštite i istraživanju prijetnji nasiljem, uznemiravanjem i vandalizmom.

Međureligijsko vijeće BIH ističe da se napadi na vjerske službenike i imovinu tretiraju kao jednostavne krađe ili vandalizam, a ne kao zločin iz mržnje.

U dokumentu State Departmenta se navodi i kako je Skupština Kantona Sarajevo 6.ožujka ove godine ukinula odluku o imenovanju osnovne škole u mjestu Dobroševići po, kako piše u izvješću, “ustaškoj ličnosti iz Drugog svjetskog rata” Mustafi Busuladžiću.

Odluka je do kraja godine ostala neizvršena. Škola je nastavila djelovati pod imenom Mustafa Busuladžić. Predsjednik Židovske zajednice oštro je osudio daljnje korištenje imena, dodaje se u izvješću.

N1 pratite putem aplikacija za Android |iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.