Bivša slovenska agentica u postupku arbitraže o granici s Hrvatskom Simona Drenik podnijela je tužbu pred upravnim sudom kojom traži da parlament povuče izvješće svog povjerenstva o djelovanju tajnih službi tijekom arbitraže, potvrdio je u četvrtak njen odvjetnik Roman Završek.

Odvjetnik je u izjavi ustvrdio da je parlamentarno povjerenstvo za kontrolu tajnih službi (KNOVS) u svom izvješću Drenik neopravdano proglasilo glavnim krivcem za propast arbitraže te tako prekoračilo svoje ovlasti. Povjerenstvo nije dalo Drenik priliku da se na ispitivanju brani kao drugi akteri afere, čime su bila povrijeđena njena ustavna i ljudska prava, naveo je odvjetnik, dodavši da za sada ne traže odštetu od države zbog povrede njenih prava, ali to unaprijed niti ne isključuje.

Završek je u ime svoje klijentice kazao kako očekuje da će sud potvrditi povredu njenih prava te da će posebna sjednica parlamenta na kojoj bi se raspravljalo o javno objavljenom izvješću, ali i njegovu tajnom dijelu, zakazana za idući tjedan, biti otkazana.

Nekadašnju diplomatkinju se u izvješću spominje kao krivca što je strana obavještajna služba snimila njen telefonski razgovor s tadašnjim slovenskim arbitrom Jernejem Sekolecom, jer se razgovor odvijao na običnoj stacionarnoj telefonskoj liniji i bez kripto-zaštite. Prema navodima iz izvješća Hrvatska je to iskoristila za izlazak iz arbitražnog procesa, tumačeći da je on kontaminiran jer je slovenska strana lobirala kod arbitara, što nije bilo u skladu sa sporazumom o arbitraži.

Drenik je krivnju za propast arbitraže već negirala, a isto je učinio i bivši ministar vanjskih poslova i sadašnji ministar obrane Karl Erjavec.
Predsjednik KNOVS-a Matej Tonin, kojega je obavještajna agencija SOVA osumnjičila da je postupkom istraživanja djelovanja SOVA-e u arbitraži odao povjerljive informacije, negira da je naštetio slovenskim državnim interesima i kaže da se samo borio za istinu.

Od slučaja se distancirala i sadašnja koalicijska vlada, koja tvrdi da se je pokazalo da SOVA u arbitraži nije djelovala mimo zakona nego štitila nacionalne interese te da je Slovenija u arbitraži djelovala bez većih povreda arbitražnog postupka, što je onda utvrdio i arbitražni sud koji je povodom te afere utvrdio da je bilo povreda postupka ali ne u tolikoj mjeri da bi bila zaustavljena arbitraža.

Hrvatski sabor je 2015. donio odluku o izlasku iz arbitraže zbog kontaminiranosti postupka od Slovenije. Sve od tada hrvatsko je stajalište da treba pristupiti bilateralni pregovorima, što Slovenija za sada odbija i tvrdi da je implementacija arbitražne presude obvezujuća i da nema alternative.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.