Trgovanje krivotvorenim farmaceutskim proizvodima u svijetu 'teško' je gotovo 4 milijarde eura, najčešće se krivotvore antibiotici, a tu trgovinu olakšava i sve veći broj dostava malih paketa, procjene su iz izvješća EUIPO-a i OECD-a.

To su izvješće EUIPO (Ured EU-a za intelektualno vlasništvo) i OECD (Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj) objavili u ponedjeljak, a za te potrebe analizirali su i podatke o carinskim zapljenama za razdoblje od 2014. do 2016.

“Najčešće se krivotvore antibiotici, ‘lifestyle’ ili lijekovi za poboljšanje kvalitete života te oni protiv bolova, ali su carinici u zapljenama našli i druge krivotvorene lijekove, poput onih protiv raka, dijabetesa, malarije, za liječenje HIV-a i bolesti srca te lokalne anestetike”, navodi se.

Svjetska zdravstvena organizacija-WHO, koja je bila jedan od izvora tijekom te studije, procjenjuje da su lijekovi koji ne zadovoljavaju standarde i krivotvoreni protiv malarije samo u subsaharskoj Africi uzrokovali gotovo 116 tisuća smrtnih slučajeva godišnje.

U izvješću EUIPO-a i OECD-a trgovinu krivotvorenim lijekovima i drugim farmaceutskim proizvodima povezuju i sa sve većim brojem malih pošiljki, pisama i paketića koje dostavljaju poštanske i kurirske službe.

“Od 2014. do 2016. dostave u obliku poštanskih i kurirskih pošiljki činile su 96 posto svih carinskih zapljena krivotvorenih farmaceutskih proizvoda, koji mogu biti izravna prijetnja zdravlju i životu ljudi. Činjenica da se u EU takvi lijekovi često dostavljaju putem malih paketa i internetske prodaje, velik je izazov za zakonodavna tijela te je za rješavanje tog problema potrebno ojačati koordinaciju na nacionalnim i razini EU-a i poduprijeti je globalnim djelovanjem”, upozorio je izvršni direktor EUIPO-a Christian Archambeau.

Izvješće pokazuje i da su najveći proizvođači farmaceutskih krivotvorina u Indiji i Kini, dok su Singapur i Hong Kong prepoznati kao najvažnije tranzitne točke u lancu opskrbe tim krivotvorinama.

Sjedišta tvrtki i poduzeća koji su najviše pogođeni krivotvorenjem i piratstvom uglavnom se nalaze u zemljama OECD-a, poput SAD-a, UK, Francuske, Austrije, Njemačke i Švicarske.

Povodom objave tog izvješća, iz EUIPO-a i OECD-a ističu da su upotrebljavali “relevantni podskup podataka o gotovo pola milijuna carinskih zapljena koje su obavila međunarodna tijela za izvršavanje zakonodavstva, uključujući i Svjetsku carinsku organizaciju, Glavnu upravu za oporezivanje i carinsku uniju Europske komisije i Ministarstvo domovinske sigurnosti SAD-a”.

Uz to su koristili i podatke iz Sustava za bilježenje slučajeva krivotvorenja Instituta za sigurnost farmaceutskih proizvoda (PSI) te istraživanja Svjetske zdravstvene organizacije, a nalazi se ne odnose na krivotvorene farmaceutske proizvode iz EU-a.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.