Besplatne turističke bonove za noćenje u domaćem smještaju, uvedene prije mjesec dana u Sloveniji, iskoristilo je do sada oko 130.000 ljudi, realiziravši 20 milijuna eura prometa, podaci su koje je u ponedjeljak objavila slovenska vlada izrazivši zadovoljstvo ostvarenim rezultatima.

Ipak, veći dio bonova što ih je dobilo preko dva milijuna stanovnika još je neiskorišten, a treba ih potrošiti najkasnije do kraja ove godine.

Ovu mjeru pomoći domaćem turizmu ljudi su prihvatili i vrlo je popularna. Bonovi se mogu iskoristiti “od Triglava do slovenskog mora”, kazao je prilikom prezentacije rezultata prvih 30 dana korištenja bonova Zdravko Počivalšek, potpredsjednik vlade i ministar za gospodarstvo.

Bonove u iznosu 200 eura dobili su svi punoljetni građani, a maloljetni u visini 50 eura i mogu se koristiti samo za noćenje. No vlada računa da će omogućiti i dodatnu turističku potrošnju od oko 170 milijuna eura za ugostiteljske i druge usluge prilikom boravka korisnika u turističkim centrima te tako imati multiplikativni učinak na šire gospodarstvo.

Prema podacima vlade, 44 posto bonova do sada je unovčeno u hotelima, 20 posto u apartmanima, najčešće u dane vikenda.
Među odabranim destinacijama za vlasnike bonova na prvom je mjestu more (smještaji u Portorožu i Izoli), zatim terme (Moravci i Podčetrtek), a od planinskih destinacija Kranjska Gora.

Slovenska vlada uvođenje turističkih bonova, odnosno vaučera planirala je već s prvim “megazakonom” za ublažavanje posljedice koronakrize, ali su se zbog rješavanja tehničkih detalja mogli početi koristiti tek od 19. lipnja.

Intencija je bila da se jaki domaći hotelski kapaciteti, osobito na moru, na taj način “popune” domaćim turistima, kako bi te tvrtke preživjele krizu, sve dok ne dođe do relaksacije i otvaranja granica s Italijom i Austrijom, koje su tradicionalno među glavnim turističkim emitivnim tržištima.

Kako prenose slovenski mediji, broj stranih turista u slovenskim odmaralištima još uvijek je relativno mali u odnosu na ranije godine, ali je dobra popunjenost osobito kampova na slovenskoj obali, dok je najveći problem vrlo mala popunjenost velikih hotela u unutrašnjosti.

Oni su, osobito u Ljubljani, uvelike ovisni o “avionskim” gostima, što je sada problem ne samo zbog epidemioloških mjera nego i zbog problema ljubljanskog aerodroma, koji je ostao bez dobrog dijela međunarodnih linija nakon stečaja domaće zrakoplovne kompanije Adria Airways potkraj prošle godine.

Osim toga, kako navode, probleme imaju i hoteli orijentirani do do sada na “kongresni” turizam, jer se održavanje velikih kongresa i taj tip ponude neće vratiti na prijašnju razinu još nekoliko godina.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.