Dvadeseta obljetnica pada režima Slobodana Miloševića i prosvjeda stotina tisuća građana koji su označili kraj njegove vladavine praćene ratovima, sankcijama, milijunskom inflacijom i ekonomskom devastacijom zemlje obilježava se u ponedjeljak u Srbiji.

Ove godine u uvjetima pandemije covida-19 obljetnica demokratskih promjena u Srbiji bit će obilježena znatno skromnije nego ranije, uglavnom prigodnim tribinama i debatama, a jedan od najavljenih skupova zakazali su novinari i nevladine u udruge u Nišu. U Beogradu će, u organizaciji Instituta za filozofiju i društvenu teoriju i Fondacije Friedrich Ebert, biti održana rasprava „5. listopad – 20 godina poslije: Društvo u Srbiji pred izazovima izvaninstitucionalne borbe za politički legitimitet”.

Prosvjedi u središtu Beograda 5. listopada prije dva desetljeća, koji su u srbijanskoj prijestolnici okupili stotine tisuća ljudi iz svih krajeva Srbije, uslijedili su nakon što je Republički izborni stožer odbio priznati pobjedu predsjedničkog kandidata Demokratske oporbe Srbije (DOS) Vojislava Koštunice na izborima 24. rujna 2000.

Koaliciju DOS činilo je 19 stranaka, a od Miloševića je zatraženo da do 5. listopada prizna poraz na saveznim, lokalnim i predsjedničkim izborima, uz smjenu vodstva državne televizije (RTS) i provođenje objektivne uređivačke politike umjesto režimske propagande. Oporbene stranke tvrdile su da je Koštunica osvojio 52,54 posto glasova i odbacile su održavanje drugog izbornog kruga, pozivajući svoje pristaše na prosvjede.

Na ulicama Beograda i ispred tadašnje Savezne skupštine 5. listopada 2000. godine mnoštvo se okupilo dolazeći iz svih krajeva Srbije autobusima, osobnim automobilima, kamionima. čak i bagerima. Poslije proboja u zgradu parlamenta, koja je djelomice zapaljena i devastirana, prosvjednici su zauzeli i zgradu RTS-a. Policija i njezine specijalne postrojbe krajem dana stale su na stranu prosvjednika, a tijekom demonstracija stradalo je dvoje ljudi – jedna prosvjednica i jedan policajac, a 65 osoba je ozlijeđeno.

Milošević je 6. listopada 2000. priznao da je izgubio na izborima i čestitao Vojislavu Koštunici na pobjedi. Mnogi građani Srbije vjerovali su da je to konačan poraz autoritarnog režima i da su učinjene korjenite demokratske promjene. Međutim, nakon atentata na premijera Zorana Đinđića 12. ožujka 2003., demokratska oporba se potpuno rasula, Vojislav Koštunica povukao se sa političke scene zbog izbornog poraza njegove Demokratske stranke Srbije (DSS), a petolistopadni pobjednici nisu uspjeli ostati privrženi datim obećanjima niti ih dosljedno provesti u djelo.

Dva desetljeća kasnije, Srbijom danas vladaju mnogi sudionici i suučesnici Miloševićeva režima. Aktualni srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić bio je ministar informiranja za vrijeme vladavine Slobodana Miloševića kada su kažnjavani i ugašeni mnogi neovisni mediji.

Aleksandar Vulin, tada istaknuti član Jugoslavenske udružene ljevice (JUL) Miloševićeve supruge Mirjane Marković, sada je ministar obrane, dok je glasnogovornik Socijalističke partije Srbije (SPS) i Miloševićev blizak suradnik Ivica Dačić aktualni šef srbijanske diplomacije, te predsjednik SPS-a i koalicijski partner Vučićeve Srpske napredne stranke.

Slobodan Milošević je u vrijeme vlade Zorana Đinđića isporučen sudu u Den Haagu po optužbama za ratne zločine, a preminuo je 2006. godine u ćeliji zatvora Scheveningenu, ne dočekavši presudu. Đinđićeva Demokratska stranka u međuvremenu se raspala na nekoliko frakcija i manjih stranaka, a u sadašnjem sazivu Skupštine Srbije niti jedna od njih nema svoje zastupnike.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.