Počelo uključivanje hrvatske manjine u državna tijela Srbije

Pixabay

Dva su predstavnika Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) dobila pozicije u tijelima Autonomne pokrajine Vojvodine, a u ponedjeljak je najavljeno kako se pregovora i o mjestima u više vojvođanskih lokalnih samouprava.

Jedan od dvojice predstavnika DSHV-a, Goran Kaurić, imenovan je sredinom studenog za zamjenika pokrajinskog tajnika za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama, u sklopu dogovora o uključivanja političkih predstavnika hrvatske zajednice u izvršnu vlast i državna tijela Srbije.

„Čim uvjeti to dozvole, planiram obići sve ustanove i udruge hrvatske zajednice i na terenu se upoznati s problemima s kojima se susreću u svome radu, i dati im sugestije što treba popraviti kako bi im se olakšao rad. Nastojat ću im olakšati i pristup informacijama koje su bitne za rad udruga i institucija u području kulture i informiranja“, izjavio u tim povodom Kaurić, koji je i predsjednik DSHV-a za Banat te predsjednik Zaklade „Spomen dom bana Josip Jelačića“ u Petrovaradinu.

Pored njega mjesto u pokrajinskoj administraciji, na poziciji pomoćnika tajnika za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, imenovan je inženjer poljoprivrede i bivši predsjednik Mladeži DSHV-a Mladen Petreš.

Neki beogradski mediji objavili su da će i predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov biti imenovan za državnoga tjednika u ministarstvu za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog.

Jedini koji je tim povodom reagirao bio je Savez bačkih Bunjevaca, koji okuplja Bunjevce ne-Hrvate, navodeći da bi to bio „vrhunac licemjerja prema bunjevačkoj nacionalnoj manjini u Srbiji“.

Po njima sporno bi bilo da poziciju državnog tajnika dobije „čovjek koji je svoju političku karijeru izgradio i gradi, na osporavanju autohtonosti Bunjevaca, tvrdeći da Bunjevci ne postoje nego da su Bunjevci Hrvati, nazivajući i sebe samog „bunjevačkim Hrvatom“.

U DSHV-u navode medija, kritike oponenata, kao ni pregovore za pozicije na drugim razinama vlasti u Srbiji, nisu željeli komentirati.

Čelnik te stranke Tomislav Žigmanov godinama je ukazivao na isključenost predstavnika hrvatske manjine iz procesa donošenja odluka, napose u pitanjima koja se tiču njihova položaja.

Pozivao je vodstvo Srbije da primjeni međudržavnu obvezu o osiguravanju zajamčenih mjesta u izvršnim i državnim tijelima, po uzoru rješenja koja postoje za srpsku manjinu u Hrvatskoj.

Do pomaka je došlo, primjećuju hrvatski mediji u Vojvodini, poslije najave srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, na nedavnom otvorenju obnovljene rodne kuće bana Jelačića u Petrovaradinu, da će predstavnicima hrvatske manjine „izaći ususret i pokušati pronaći dobra mjesta na kojima će ovdašnji Hrvati moći pomoći daljnjem razvoju svoje domovine i boljem položaju za hrvatsku zajednicu“.