S kubanskom cigarom u ruci i odjeven u svoje prepoznatljivo bijelo odijelo, vođa bivše Jugoslavije iz Drugog svjetskog rata Josip Broz Tito vjerojatno bi se nasmijao žestokoj raspravi koju su zapalili planovi da se njegov grob iz glavnog grada Srbije premjesti u njegovo rodno mjesto u Hrvatskoj.
Nacionalistički gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić zalaže se za ekshumaciju tijela jugoslavenskog heroja, tvrdeći da je preseljenje Tita u njegovo rodno mjesto u hrvatski grad Kumrovec ključno pitanje za Srbiju, piše Politico.
“Mislim da je izmještanje grobnice Josipa Broza iz Muzeja Jugoslavije izuzetno važno pitanje za srpski narod i budućnost ove zemlje”, rekao je Šapić u ponedjeljak na sjednici gradske skupštine na kojoj se raspravljalo o proračunu.
Intervju koji je Aleksandar Vučić da za POLITICO ovog tjedna, Šapiću je sigurno došao kao hladan tuš.
“Neće se dogoditi”, rekao je Vučić. “Nikada nisam bio veliki obožavatelj komunista i komunističkog režima, ali Josip Broz je dio naše povijesti, ovdje je živio i ovdje je sahranjen i ostat će dio srpske i jugoslavenske povijesti.”
Natezanje oko Titovih kostiju naglašava delikatnu ravnotežu koju srpski vođa, kojeg mnogi u inozemstvu smatraju nacionalistom, mora održavati unutar svojih redova.
Tito je bio titan jugoslavenske povijesti i vladao je zemljom u desetljećima dok je bila komunistička država. Pokopan je u Beogradu 1980. na raskošnom državnom sprovodu. Iako ga mnogi u regiji još uvijek smatraju ujedinjujućom figurom, srpski nacionalisti tvrde da njegovo hrvatsko i slovensko etničko podrijetlo zahtijevaju da se njegovi posmrtni ostaci prebace izvan granica Srbije.
Šapić je dodao da umjesto održavanja Titovog mauzoleja, koji je dio šireg kompleksa Muzeja povijesti Jugoslavije u glavnom gradu, Beograd treba razmisliti o podizanju spomenika Dragoljubu “Draži” Mihailoviću, srpskom vođi četničkog pokreta koji je surađivao s nacistima, a koji je osuđen na smrt nakon Drugog svjetskog rata.
“Mislim da bi konačno trebao imati spomenik u Beogradu, na dostojanstvenom mjestu u centru grada”, rekao je Šapić.
Prijedlog o preseljenju Tita izazvao je raskol unutar srbijanske vladajuće koalicije, koju, iako predvodi Srpska napredna stranka (SNS) desnog centra, čine i Socijalistička partija Srbije i Pokret socijalista, kao i ultranacionalistički srpski Zavetnici.
Izvan vlade, istaknuti intelektualci u Srbiji protivili su se ideji uklanjanja tijela Josipa Broza Tita, kojega je još uvijek vole u Srbiji, ali i u regiji. Glavna ulica u Sarajevu, glavnom gradu Bosne, još uvijek nosi Titovo ime, kao i ulice u Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Sloveniji. Čak i mjesta koja su udaljena od Srbije poput Alžira, Brazila i Egipta imaju ceste s Titovim imenom, kao i zemlje EU-a, Francuska i Italija.
Pokret nesvrstanih
Kao doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, Josip Broz Tito je vodio netipično umjerenu socijalističku zemlju koja je održavala bliske odnose i sa Zapadom i s Istokom. Osobe poput konzervativnog britanskog premijera Winstona Churchilla bile su među njegovim bliskim prijateljima, dok je komunistički kubanski predsjednik Fidel Castro opskrbljivao njegovu ovisnost o najboljem vrhunskom duhanu iz svoje otočne države.
Tito nije dopustio da Jugoslavija padne u kandže Sovjetskog saveza i izbjegao je njegov kruti komunistički svjetski poredak. Osnovao je tzv. Pokret nesvrstanih. Svjetski poredak trećeg puta bio je ključan u potpori postkolonijalnim zemljama poput Indije Jawaharlala Nehrua i nadahnutim osobama poput južnoafričkog vođe Nelsona Mandele. Stotine tisuća posjetilo je Titov grob i prateći muzej u Beogradu, dolaze iz udaljenih mjesta poput tvrdokorne Sjeverne Koreje.
Pokret nesvrstanih još uvijek je aktivan, ali blijed u usporedbi sa svojim vrhuncem tijekom Hladnog rata. Njime sada uglavnom dominiraju autoritarni režimi poput Irana.
Srpski predsjednik Vučić predsjedavao je otvaranju skupa pokreta u Beogradu u listopadu 2021. iako njegov politički put – od člana antititovske Srpske radikalne stranke do osnivača Srpske napredne stranke – nije u skladu s Titovim nasljeđem.
Promatrači su čak rekli da Vučić kanalizira Titov pristup vanjskoj politici održavajući veze i s Bruxellesom i s Moskvom te da iskorištava nostalgični status jugoslavenskog čelnika za izgradnju veza s afričkim nacijama — koje su sve, osim Južnog Sudana, članice pokreta.
Zamislite onda njihov užas kada otkriju da beogradski gradonačelnik namjerava prevesti Titove posmrtne ostatke preko granice i bez ceremonije ih baciti u Hrvatsku.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare