Predsjednik vodeće bošnjačke stranke u BiH, Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović odbacio je u srijedu mogućnost da se pitanje neovisnosti Kosova povezuje sa statusom entiteta Republike Srpske, o čemu je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić ovoga tjedna govorio u Skupštini Srbije.

“Kosovo je bilo dio federalne Jugoslavije, a Republika Srpska je samo entitet u sastavu Bosne i Hercegovine”, rekao je Izetbegović uoči početka sjednice Glavnog odbora SDA, koji se održava u Sarajevu.

Izetbegović je na taj način reagirao na istup srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića koji je, podnoseći izvještaj o pregovorima s Prištinom u srbijanskom parlamentu rekao da dužnosnici iz Republike Srpske postavljaju pitanja zašto vrijede jedna pravila za Kosovo, a druga za Republiku Srpsku. Pri tome je rekao kako Albanci na Kosovu i Metohiji imaju pravo na samoopredjeljenje, a Srbi u Republici Srpskoj nemaju.

“Po kojem je to načelu međunarodnog prava?”, upitao se Vučić.

Izetbegović je nadalje pojasnio kako Vučićev istup u biti negira da se u BiH i na Kosovu dogodio genocid i etničko čišćenje.

“Isto zlo se dogodilo i na Kosovu. Brojne su masovne grobnice na Kosovu, ima ih i u okolici Beograda. U Republici Srpskoj su bili konclogori i zato nemaju moralnog, ljudskog i pravnog osnova da govore o odvajanju”, istaknuo je Izetbegović.

Na upit novinara o vođenju razgovora o izmjenama Izbornog zakona Izetbegović je djelomično promijenio stajalište navodeći da će o tome i dalje razgovarati s čelnikom vodeće hrvatske stranke HDZ-a BiH Draganom Čovićem, ali i s drugim političkim dužnosnicima. U pismu koje je uputio prošloga tjedna Izetbegović je bio naveo kako više neće samostalno razgovarati s Čovićem.

Čelnik SDA je izrazio očekivanje kako će HDZ BiH pristati na reduciranje uloge gornjeg, nacionalno koncipiranog Doma naroda Federacije BiH. On tvrdi kako taj dom, u kojemu Hrvati, Bošnjaci i Srbi imaju jednak broj zastupnika, “u biti guši demokraciju”, dok hrvatske stranke upozoravaju kako bi Bošnjaci posve dominirali Hrvatima bez uloge toga doma kao ravnopravnog unutar dvodomnog parlamenta.

Uz posredovanje međunarodnih diplomata Čović i Izetbegović su se prošle godine obvezali dogovoriti o izmjenama Izbornog zakona kako bi se provele presude Suda za ljudska prava u Strasbourgu kojim se zahtjeva ukidanje diskriminacije manjina, dok se pak odlukama Ustavnog suda BiH traži sprječavanje preglasavanje malobrojnijih Hrvata i osiguranje legitimnog političkog predstavljanja.