Aleksandar Vučić priustvovao je u Dubrovniku summitu zemalja jugoistočne Europe i Ukrajine. Dan kasnije ostala je dilema - je li iz teksta usvojene deklaracije u zadnji tren izbačen dio o zahtjevu da sve zemlje potpisnice uvedu sankcije Rusiji?
U deklaraciji potpisanoj u Dubrovniku ne spominje se obveza uvođenja sankcija Rusiji. Umjesto toga, u točki 6. tog dokumenta stoji: “Podsjetili smo na važnost usklađenosti sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, uključujući njezine mjere i odluke”.
Predsjednik Srbije to je proglasio pobjedom, a profesor Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Dejan Jović kaže da je procjena organizatora summita, među kojima je i Ukrajina, bila da je kompromis najbolje rješenje u danom trenutku.
“Mislim da je dobro što nismo riskirali situaciju da se Srbija povuče s tog summita ili da uopće ne dođe. Tako je to u međunarodnoj politici. Bilo je važno pokazati da se svi mogu složiti oko ogromnog broja stvari koje su sasvim eksplicitno jasne“, kaže Dejan Jović.
Osuđivanje agresorske Rusije
A u dokumentu izričito piše da se osuđuje agresorska Rusija. Da će zemlje potpisnice učiniti sve da podrže ukrajinske ratne napore i da je povratak Ukrajine na njene prijeratne granice uvjet o kojem se ne može pregovarati. Čak se govori o čvrstoj odlučnosti potpisnika da se odgovorni za zločinački čin agresije na suverenu državu privedu pravdi.
“S jedne strane, Vučić radi ono što se od njega općenito očekuje na vanjskom planu, čime dobiva potporu za svoj ostanak na vlasti. A domaćoj javnosti šalje poruke i svima se predstavlja kao odlučni branitelj srpskih nacionalnih interesa. I svakome kaže ono što mu treba”, kaže novinar Đorđe Vlajić.
Vučićeva vanjska politika balansiranja za sada ne uspijeva, kaže profesor FPN-a Miloš Bešić. Prema riječima Bešića, Vučić je od uvođenja sankcija Rusiji u međunarodnim forumima uspio analizirati teritorijalni integritet Ukrajine i poštivanje Povelje UN-a.
“Kada imate sukob između dvije strane, ideja da ste vi u sredini je dobra ideja kada je taj sukob latentan, čak flagrantan, ali kada se ne rasplamsa.” Ovaj se već rasplamsao. Ako ode dalje, morat ćete se sami odlučiti. Ne možete onda ostati u sredini”, kaže Bešić.
“Vjerojatno je situacija takva da sada Vučića pokušavaju uvjeriti da bude na strani Ukrajine. Nisam siguran da će ga pridobiti, vjerujem da će uvijek biti na strani Rusije”, smatra Tomislav Josić iz Domovinskog pokreta Srbije.
Na čijoj je strani Vučić?
O tome možda govore i istraživanja i članak Radara koji pokazuju da streljivo i oružje iz Srbije preko SAD-a, Estonije i drugih navodno krajnjih odredišta završava u Ukrajini.
Financial Times je u lipnju objavio procjenu da je Srbija od početka rata prodala oružje u vrijednosti od 800 milijuna eura koje je završilo u Ukrajini.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
