Predstavnici stotinjak zemlja okupit će se u ponedjeljak i utorak u Beogradu povodom 60. godišnjice prve konferencije Pokreta nesvrstanih zemalja (PNZ), održane u glavnom gradu tadašnje Jugoslavije, koja je bila jedan od osnivača te organizacije.

Na dvodnevnom skupu, među nesvrstanima će se prvi put naći i Rusija koja je u srpnju ove godine stekla status promatrača u Pokretu osnovanom u jeku Hladnog rata, kao protuteža suprotstavljenim blokovima pod vodstvom tadašnjeg SSSR-a i SAD-a.

Na prvoj konferenciji PNZ u Beogradu, u rujnu 1961. godine, sudjelovali su predstavnici 25 zemalja, a osnivači su bili premijer Indije Džavaharlal Nehru, egipatski predjsednik Gamal Abdel Naser, predsjednik Indonezije Sukarno, predsjednik Gane Kvame Nkrumah i jugoslavenski lider Josip Broz Tito.

Konferencije su održavane svake tri godine u zemlji koja predsjeda. Jugoslavija je predsjedala Pokretom od 1961. do 1964. i drugi put pred sam raspad zemlje, od 1989. do 1992. godine, kada je suspendirana iz članstva zbog rata i dezintegracije države.

U  rujnu 1989. godine Beograd je bio domaćin Samita PNZ, a brojne svjetske lidere ugostili su tadašnji predsjednik Predsjedništva SFRJ Janez Drnovšek i ministar vanjskih poslova Budimir Lončar.

Beograd se vratio među nesvrstane, u svojstvu promatrača, nakon demokratskih promjena 2001. godine, nakon što je država primljena u UN pod nazivom SR Jugoslavija.

U rujnu 2011. godine, Beograd je obilježio 50 godina od održavanja prvog Samita nesvrstanih velikom ministarskom konferencijom. Na skupu je sudjelovalo oko 100 stranih delegacija s oko 600 delegata kojima su domaćini bili tadašnji predsjednik Srbije Boris Tadić i ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić.

Sudjelovanje na ovotjednom skupu, koji se održava pod strogim sigurnosnim i epidemiološkim mjerama, potvrdilo je više od 100 stranih delegacija, uključujući 40-ak ministara vanjskih poslova, rekao je šef srpske diplomacije Nikola Selaković.

Ganu predstavlja predsjednik Nana Akufo-Ado, a Alžir premijer Aymen Benabderrahmane, dok delegacije ostalih zemalja sudionica predvode ministri.

Najavljujući skup u Beogradu, Selaković je rekao da se Srbija, iako je njen strateški cilj članstvo u EU, ne odriče tradicionalnih prijatelja, navodeći da to „nisu samo Rusija i Kina, već i članice Pokreta nesvrstanih“.

Selaković je kazao da skup povodom 60. godišnjice osnivanja Pokreta nema primarno političku dimenziju, jer neće biti donesene nikakve odluke, niti usvojene deklaracije, već da je to „način da svi pokažu da se s velikom pažnjom i ponosom sjećaju Beogradske konferencije 1961. godine“.

Sa 120 zemalja članica i 17 promatrača, Pokret nesvrstanih zemalja je najbrojnija grupacija država nakon Ujedinjenih naroda. Među promatračima su sve bivše jugoslavenske republike, izuzev Slovenije i Sjeverne Makedonije, kao i Argentina, Brazil, Kina, Ukrajina i Rusija.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.