Kakav je signal srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić poslao Moskvi, a kakav Bruxellesu, kada je najavio da zbog ranije dogovorenih posjeta Zapada neće ići na summit BRICS-a, već da će srpsku delegaciju predvoditi Potpredsjednik Vlade Aleksandar Vulin? Je li to bila autonomna odluka ili odluka pod pritiskom?
Na Istoku preskače doručak i ručak, jer Zapadu sprema večeru – ipak je na Vučićevom jelovniku Europska unija, a gosti iz Bruxellesa znaju, kako neki kažu, kome su došli.
“Ti ljudi koji donose odluke jako dobro znaju što on radi i dopuštaju mu da to radi.” Čak i da je otišao na summit BRICS-a, ne bi dobio previše pozornosti, jer njima je važno ono što on daje… Mislim da se on boji, psihički i iracionalno, odlaska u Rusiju i susreta s Putinom, jer je svjestan da njih laže više nego Zapad”, kaže politički analitičar Dragomir Anđelković.
U Kazanj nije otišla prva, već očekivana postava, jer potpredsjednik vlade Aleksandar Vulin, kažu, ionako više vremena provodi u Moskvi nego u Beogradu.
Mješani signali
“Jedan signal koji se šalje preko Vulina je da smo se učvrstili u Rusiji, tu smo, a s druge strane je predsjednik Vučić, te je njegova izjava dobila na dramatičnosti i to je pokazatelj važnosti odnosa koji Srbija ima s Bruxellesom”, kaže Jelica Minić iz Europskog pokreta u Srbiji.
A ta drama oko odaziva na poziv ruskog predsjednika završila je preko telefonske linije.
Je li Vučić ponovno napravio vanjskopolitički iskorak koji odgovara trenutku, a ne strategiji “idemo prema EU”?
“I pored priličnih nedosljednosti na tom europskom putu, ipak postoje neke crvene linije u našoj vanjskoj politici koje nećemo prijeći. Je li to pod vanjskim pritiskom ili je to autonomna odluka? Vjerojatno i jedno i drugo”, kaže Stefan Vladisavljević iz Beogradskog fonda za političku izvrsnost.
Je li Srbija konačno odlučila?
To što predsjednik nije otišao razgovarati s Rusima, Kinezima, Indijcima i Brazilcima, nego će se sastati s poljskim premijerom Tuskom i predsjednicom Europske komisije Von der Leyen za neke znači da je Beograd zauzeo stranu.
“Srbija je presjekla jer je ovo bila velika raskrsnica i ovo je bila najvažnija politička odluka predsjednika od početka rata u Ukrajini. Mislim da smo na taj način kupili vrijeme i određeni kredibilitet u očima EU i SAD-a”, kaže Strahinja Subotić, stručnjak za međunarodne odnose.
N1: Je li ovo trenutak kada kažemo da Srbija sigurno neće biti pod utjecajem Rusije, nego EU?
“Ne, nije se definitivno pokazala, niti će se sigurno pokazati, i ne treba se definitivno pokazati. Mapu velikih sila uvijek treba imati u džepu, kako to Rusi vole reći”, kaže Jelica Kurjak, bivša srbijanska veleposlanica u Rusiji.
A u čijem je džepu Srbija? Pa, odgovor na to pitanje danas nije ništa jasniji nego što je bio jučer.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
